Te noći, na stotine sinagoga je spaljeno, kao i brojne kuće i prodavnice čiji su vlasnici bili Jevreji, dok je oko 1.000 ljudi ubijeno, a oko 30.000 otjerano u koncetracione logore. Ovi napadi smatraju se početkom nasilja koje je podržala država, a koje je kulminiralo ubistvom oko šest miliona europskih Jevreja do kraja 1945. godine.
Da bi podsjetili na ove užase, Nijemci su širom zemlje palili svijeće i slušali one koji su preživjeli Holokaust, te su posjetili jevrejska groblja kako bi odali počast svim žrtvama.
Njemačka kancelarka Angela Merkel je održala govor u kojem je Kristalnu noć nazvala događajem "kojim su Jevereji poniženi na nevjerovatan način... te najnižom tačkom u njemačkoj historiji".
"Nažalost, kasnije se njemačka historija razvila na još dramatičniji način, što je kulminiralo Šoom - ili Holokaustom", rekla je kancelarka te je pozvala sve Nijemce da nikada ne zaborave prošlost.
U Berlinu, stanovnici su u organizovanim grupama obilazili dijelove grada u kojima su prije 75 godina stradali Jevreji, te škole i druge lokacije na kojima su nekada stajali objekti koje su uništili nacisti. U grupama su Berlinci odlazili i da čiste oko 5.000 "Stolperstein", kamene blokove sa metalnim pločicama na kojima su ispisana imena žrtava Holokausta. U Berlinu ove blokove nazivaju "kamen spoticanja", jer prolaznik koji ne obrati pažnju lako će se spotaći na jedan od ovih blokova, što je i cilj jer tako se svaki put podsjete na ljude koji su tu nekada bili, a više ih nema.
"Organizovali smo 16 grupa koje danas čiste ove blokove i nadamo se da će to postati godišnji događaj u budućnosti", rekla je koordinator ovih grupa Silvija Kravcic.
I pored mnogih pozitivnih aktivnosti, neki od učesnika su uskoristili priliku da podsjete kako je antisemitizam ponovo živ u Europi.
Prošle sedmice je objavljeno istraživanje obavljeno među europskim Jevrejima prema kojem više od jedne trećine ispitanika vjeruje da antisemitizam raste u zemljama u kojima žive, dok skoro jedna trećina razmatra iseljenje jer se ne osjećaju sigurnima.
