Državne uprave za rijeke saopćile su da je to posljedica toplotnog vala koji je zahvatio rijeku Darling-Baaka.
Mještani kažu da je to najveći pomor ribe koji je pogodio grad, koji je prije samo tri godine doživio još jedan značajan masovni pomor ribe.
U objavi na Facebooku, Odjel za primarnu industriju NSW-a (DPI) rekao je da je toplotni val "dodatno opteretio sistem koji je iskusio ekstremne uvjete zbog velikih poplava".
Toplotni valovi postali su češći, intenzivniji i traju duže zbog klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek. Svijet se već zagrijao za oko 1,1 stepen od početka industrijske ere, a temperature će nastaviti rasti osim ako vlade širom svijeta ne naprave oštre rezove u emisijama štetnih gasova.
Govoreći za BBC, stanovnik Menindeeja Graeme McCrabb opisao je pomor kao "nadrealnu".
"Danas će vjerojatno biti malo teže", rekao je, upozoravajući da mještani očekuju da će još više riba uginuti jer ribe koje se već raspadaju usisavaju više kisika iz vode.
U gradu na krajnjem zapadu Novog Južnog Walesa živi oko 500 ljudi. Rijeka Darling-Baaka dio je Murray Darling Basina, najvećeg australskog riječnog sistema.
NSW DPI također je rekao da je uginuće ribe "uznemirujuće za lokalnu zajednicu", što je mišljenje ponovio McCrabb.
"Možete samo zamisliti da ostavite ribu u kuhinji da trune sa svim zatvorenim vratima i bez klima uređaja, a mi ih imamo na milijune," opisao je on miris.
Dodao je da se lokalno stanovništvo u regionalnom gradu oslanja na Darling-Baaku za opskrbu vodom, "koristimo riječnu vodu za pranje i tuširanje tako da ljudi više neće moći koristiti tu vodu za te osnovne potrebe", rekao je McCrabb.
Ovosedmični pomor ribe baca svjetlo na probleme s kojima se suočava Murray Darling Basin. Suša i povećana ljudska upotreba utjecali su na zdravlje ekosistema Murray Darling.
Uprava Murray Darling Basina rekla je da su poljoprivreda, industrije i zajednice koristile vodu iz riječnog sustava što je rezultiralo manjim protokom vode kroz rijeku.
Također se navodi da je bazen sklon ekstremnim vremenskim prilikama i da ima vrlo promjenjivu klimu koja ga čini osjetljivim i na požare i na suše.
Godine 2012. implementiran je plan vrijedan 13 milijardi australskih dolara kako bi se pokušalo zaustaviti isušivanje rijeke i vratiti je na zdraviju razinu.
