Mladi Hrvati najviše u EU vole život s roditeljima, Šveđani se najranije osamostale
Poznato je već niz godina kako su porodične veze na jugu Evrope mnogo važnije u svakodnevnim životima nego na sjeveru, da mladi duže ostaju živjeti kod roditelja, ali i da se - prije žene i udaju.
Dapače, nemali broj kritičara mediteranskog tipa života smatra kako upravo takav tip porodičnih, gotovo plemenskih veza, priječi razvoj individualizma i individualne odgovornosti, dok “mediteranisti” zamjeraju sjevernjacima otuđenje i emocionalnu hladnoću.
Vjerojatno će novi podaci Državnog zavoda za statistiku, koji govore kako je u Hrvatskoj u 2017. s roditeljima živjelo 73,2 posto stanovnika u dobnoj skupini od 18 do 34 godine, što je ujedno najviši udio u Evropskoj uniji, biti dobar povod za takve polemike.
Naime, prema podacima za 2017., gotovo je polovica stanovnika EU u dobnoj skupini od 18 do 34 godine živjela s roditeljima, dok je u Finskoj samo 18,7 posto stanovnika u istoj dobroj skupini živjelo s roditeljima, prenosi Hina.
Taj podatak povezan je s još jednim negativnim pokazateljem - stanovnici Hrvatske najkasnije napuštaju roditeljsko kućanstvo, a prema posljednjim raspoloživim podacima za 2018., u trenutku kad se odluče na preseljenje u prosjeku imaju 31,8 godina.
Više od 30 godina imaju i Slovaci (30,9 godina), Maltežani (30,7 godina) i Talijani (30,1 godina), dok je europski prosjek u 2018. iznosio 26,0 godina. Najmlađi su bili Šveđani, koji su u prosjeku roditeljsko kućanstvo napustili s 18,5 godina, a slijedili su ih stanovnici Luksemburga (20,1 godina) i Danske (21,1 godina).
