Navedeno istraživanje su proveli ekonomisti Sergei Guriev, Nikita Melnikov i Ekaterina Zhuravskaya. Istraživali su da li postoji povezanost između dostupnosti interneta i skepticizima stnanovništva prema vlastima.
Od 2010. godine internet koristi 4,1 milijarda ljudi. Da bi utvrdili da li su se novim korisnicima interneta promijenila stajališta prema vlastima koristili su dvije grupe podataka. Prva grupa podataka je procjena broja ljudi koji su u periodu od 2007. do 2018. godine mogli imati pristup mobilnom internetu. Bili su obuhvaćeni građani 116 država svijeta. Druga grupa podataka su oni do kojih je došla agencija Gallup, a koji govore o stavovima ljudi prema vlastima u istaknutom periodu.
Opći zaključak istraživača je da se smanjilo povjerenje ljudi prema političarima nakon što su počeli koristiti 3G mrežu. Pad povjerenja je bio veći u državama u kojima tradicionalni mediji odumiru i u kojima postoji neograničeno i slobodno korištenje interneta.
Po pojavi 3G mreže smanjio se i broj glasova za postojeće, tradicionalne stranke na izborima. Zato su koristi imale populističke stranke, ali je njihovom značaju doprinijela i činjenica da su one opozicione stranke koje se protive vladajućim strukturama.
Autori studije su napomenuli da je vlastima koje žele ograničiti korištenje interneta i pojedinih aplikacija vrlo teško to tehnički izvesti. Izdvojen je primjer šifrirane antirežimske aplikacije Telegram u Bjelorusiji, koja ima dva miliona pretplatnika, a koju je vlast pokušala blokirati, piše britanski magazin Economist.
