Polako govori, zastaje. "Jednom, prije nekoliko godina, netko je nacrtao kukaste krstove po našem zidu i prozorima, svaki promjera dva metra." Ovim riječima imam A. opisuje napad na svoju džamiju u malom zapadnonjemačkom gradiću. Jedan od mnogih. Je li ih bilo više u posljednjih nekoliko godina? "Jasno i glasno mogu reći da", kaže on. Ako bi koristio ljestvicu od nule do deset, on bi u prošlosti stavio opseg napada i mržnje na poziciju broj dva - a danas na šest ili sedam. (Naslovna slika prikazuje džamiju u Dormagenu 2014. godine, a ne džamiju spomenutu u tekstu. Puno ime imama i njegovog grada ne navodimo u tekstu na njegov zahtjev.)
Neprijateljstvo prema muslimanima, poput neprijateljstva prema Židovima, dio je svakodnevnice u Njemačkoj. Prema navodima Saveznog ministarstva unutarnjih poslova, u Njemačkoj je 2020. godine zabilježeno 1.026 islamofobnih krivičnih djela. To su službeno registrirani slučajevi. Ne samo u Njemačkoj muslimani osjećaju sve više mržnje, posebno na internetu a izloženi su i prijetnjama nasiljem, piše DW.
Daniel Höltgen, specijalni predstavnik Vijeća Europe za borbu protiv antisemitizma i neprijateljstva prema muslimanima, istražio je u osam europskih zemalja opseg i dimenzije mržnje i govora mržnje. Proveo je ispitivanje u muslimanskim udruženjima. Riječ je o takozvanoj predstudiji. "Rezultati nisu ni cjeloviti ni reprezentativni", kaže on. No oni su, dodaje, poticaj za daljnja istraživanja. Većina udruga rekla je da vlasti trebaju učiniti više.
"Vrlo brutalan jezik"
Postalo je jasno, kaže on, da su napadi na internetu na udruge u najmanju ruku podjednako opasni kao i tradicionalni oblici diskriminacije na ulici ili verbalni napadi. Höltgen govori o „brutalnom" i "vrlo očitom jeziku", koji se koristi. Napadi se, kako kaže, povećavaju, a također ih se doživljava kao sve više i više prijeteće. U međuvremenu, kako dalje navodi, upućuju im se i prijetnje smrću, iskazuje otvoreni rasizam i poziva na nasilje. „To su očito činjenice koje su kazneno relevantne. Dakle, ne radi se samo o slobodi izražavanja", kaže Hoeltgen.
Obavljanje molitve nesigurno
Imam A. opisuje posljedice takvih prijetnji i zastrašivanja. Nakon nacrtanih kukastih krstova, broj vjernika na molitvi petkom u njegovoj džamiji se znatno smanjio, kaže on. Umjesto uobičajenih stotinjak vjernika, sljedeći je put došlo deset. Prije svih su mlađi ljudi zbog nesigurnosti izostali. Policija je istraživala zbog nacrtanih kukastih krstova, zajednica se pobrinula za postavljanje video nadzora. Na kraju je džamija premještena na drugo mjesto i sada je bolje nadgledana.
Ali imam A. govori i o pismima. U njima stoji samo: "Idi kući". Ili "Ovdje nemate šta tražiti". Poruke su napisane strojem ili "pojedinačnim slovima iz naslova u novinama, izrezanim i zalijepljenim. "Takva pisma dobivamo gotovo redovito", kaže imam. Povremeno, kaže on, šalju karikature usmjerene protiv Mohammeda. Elektroničke prijetnje imam prima rjeđe. Možda zato što živi u ruralnom području
"Stvarno opasne izjave"
Höltgen je iz svojih intervjua saznao da se, prema njegovom dojmu, veliki dio poruka mržnje ne prijavljuje. Ili muslimani, koji ih primaju, ne znaju gdje to prijaviti ili, nažalost, jer smatraju da to nema smisla i da to ionako ne bi ništa promijenilo, kaže Hoeltgen. I još jedno saznanje: "Većina objava mržnje šalje se anonimno. Ali prag inhibicije pada. Sve je više, da tako kažem, prihvatljivo objavljivati stvarno opasne i rasističke izjave na mreži. I to je vrlo zabrinjavajuće", kaže Hoeltgen.
Specijalni predstavnik Vijeća Europe kaže da je Internet preveliki "pravni vakuum". Također kaže da internet utječe na potencijalne sljedbenike. Höltgen nas podsjeća da su atentatori poput onog iz Hallea njegova djela prenijeli na mrežu kako bi bolje doprijeli do drugih ljudi. I podsjeća na "Zakon o digitalnim uslugama" EU, koji je krajem 2020. internetske tvrtke učinio odgovornijima za sadržaj. Mora se ostati na tome, kaže on. "Platforme se moraju podvrgnuti našim zakonima", dodaje.
"Ugrožavanje demokracije"
Predsjedavajući Središnjeg vijeća muslimana u Njemačkoj Aiman Mazyek govori o "još uvijek novom fenomenu" kada je riječ o mržnji na internetu. No, posljednjih se godina, kako kaže, taj fenomen masovno povećao. Samo u Njemačkoj 2020. godine dogodilo se više od hiljadu incidenata relevantnih za kazneni zakon, uključujući napade na gotovo 150 džamija. On kaže da se nada da će istraga Vijeća Europe dati poticaj za poduzimanje mjera protiv ove mržnje. U konačnici, kao i kod antisemitizma i rasizma, riječ je o ugrožavanju slobode i demokracije, rekao je Mazyek.
Predstavnik Vijeća Europe nerado daje konkretne ocjene politike koja se vodi u zemaljama EU-a. No iz nekih izjava njegova procjena se jasno vidi. "Ekspertnu skupinu protiv mržnje prema muslimana", koju je njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer osnovao u septembru prošle godine, on smatra primjerom. "Htio bih tako nešto preporučiti i drugim zemljama", kaže Hoeltgen. Ona bi, kaže, mogla poslužiti kao uzor.
Posljedice
Höltgenovo istraživanje nije reprezentativno, odnosi se samo na osam od 47 zemalja Vijeća Europe, ali na one, u kojima žive najveće muslimanske manjine: Veliku Britaniju i Francusku, Njemačku i Austriju. On je najavio da će "Europska komisija protiv rasizma i netolerancije" (ECRI) uskoro predstaviti dvije političke preporuke: krajem 2021. o borbi protiv antisemitizma i početkom 2022. o borbi protiv mržnje prema muslimanima. "Takve preporuke opće politike vrlo su rijetke", kaže on.
I imam A. se nada da će neki političar svratiti u njegovu džamiju, ili čak neki novinar. "Mi nismo crna kutija. Mi sasvim normalno pripadamo ovom svijetu ovdje."
Trojka od Predsjedništva BiH traži hitnu smjenu Faruka Kapidžića i Zorana Mikulića
