Na ulicama nikada gora situacija, a Brisel u potpunoj političkoj paralizi bez rješenja na vidiku

U prvih mjesec dana 2025. godine, ukupno je zabilježeno 11 pucnjava, zbog kojih su poginule dvije, a povrijeđene četiri osobe. Građani od svojih političara traže liderstvo, ali ga Brisel nema.

"Belgijska zamršena politička struktura sadrži višeslojni sistem vlasti, od kojih svaka ima svoje nadležnosti i koje su često pogođene međusobnim sukobima. Kada funkcionišu, stvari idu u redu, ali kada ne funkcionišu, dolazi do paralize. A stvari ne mogu biti mnogo više paralizirane nego u regiji Brisel, gdje se političari, devet mjeseci nakon izbora, još uvijek svađaju bez ikakve vlade na vidiku", piše u svojoj analizi Politico.

Dalje navode da nije samo stvar pogoršane sigurnosne situacije, već i drugih problema. Subvencije za brojne namjene su blokirane, a građenje socijalnih domova je pod rizikom da bude odloženo. U opasnosti je i finansiranje socijalnih radnika, policajaca i drugih osoba koji novac dobijaju iz budžeta.

Problem novca nije novi za lokalne vlasti, ali je sada van kontrole. Prema kalkulaciji lokalnog lista Bruzz, Brisel troši četiri miliona eura više nego što "zarađuje", što je dug grada povećalo na 14 milijardi eura. Bez formiranja vlasti, ovo "krvarenje novca" ne može biti zaustavljeno.

Međutim, tu nije kraj problemima zbog duga. Briselska regija, jedna od tri u Belgiji, može srušiti i kreditni rejting cijele zemlje, čime će posuđivanje novca biti još skuplje, a u opasnosti su i od toga da prekrše pravila o vanjskom dugu koje je nametnula Evropska unija.

Zasad, jedini konkretan plan iznijeli su centristi iz stranke Les Engagés, koji su predložili da se političarima u Briselu snizi plata za 30 posto do formiranja vlasti, a ako ne bude dogovora do juna, postotak bi se trebao povećati na 40.

Ipak, dogovor je izrazito težak, a razlog za to, kako ističe Politico, je etnička struktura u cijeloj državi, ali i u samoj regiji.

"Iako govornici nizozemskog jezika nadmašuju frankofone Valonce u zemlji u cjelini, u Briselu je situacija obrnuta. Dakle, kako bi se osigurala zastupljenost osoba koje govore nizozemski jezik, vlada Brisela mora sadržavati većinu iz obje jezičke grupe. S obje strane, skupina stranaka mora se dogovoriti da će surađivati prije nego što postignu punopravni koalicioni sporazum", pojašnjava ovaj list.

Poslije izbora u junu prošle godine, dvije regije, ali i država, dobili su svoje vlade. Međutim, vladu u dijelu Belgije koji govori francuski jezik čine, između ostalih, socijalisti, koji ne žele da sarađuju s flamanskim desničarima iz stranke N-VA, iz koje dolazi i premijer države Bart De Wever.

S druge strane, liberalna stranka Open VLD odbila je formirati bilo koju koaliciju u kojoj neće biti N-VA, što je dovelo do potpune političke paralize. Niti jedna strana ne želi bilo kakve pregovore, dok građani Brisela trpe nesnosnu situaciju, kako je i sami opisuju, u glavnom gradu.

Problemi s kriminalom u fokus su stavili i internu organizaciju regije Brisel. Naime, podijeljena na 19 općina, Briselska regija ima čak šest različitih političkih jedinica.

Kako je došlo do pogoršanja sigurnosne situacije u gradu, vlada Belgije tražila je ujedinjenje ovih šest jedinica u jednu, što su u potpunosti odbili njihovi rukovodioci, te načelnici 19 općina koje čine regiju.

Ovdje je također došlo do etničkih problema, jer su frankofoni Valonci optužili federalnu vladu, za koju tvrde da je pod kontrolom "flamanskih nacionalista", za centralizaciju i za "nametanje flamanskog nacionalističkog projekta protiv volje građana Brisela."

S druge strane, čelnici vlade su ovu kategorizaciju odbili, rekavši kako je sistem koji predlažu "jednostavno efikasniji", te da "ne morate biti flamanski nacionalista da znate šta je učinkovito."

Postoji i "nuklearna opcija", a to je da se grad stavi pod kontrolu državne vlade, i to na način da država daje novac regiji u zamjenu za ispunjenje zahtjeva, kao što je to uradila Evropska unija Grčkoj nakon ekonomskog kraha kojeg je ova zemlja doživjela.

Ipak, imajući u vidu činjenicu da vladu čini stranka N-VA koja je poprilično kontroverzna za Belgijance koji pričaju francuski jezik, ovo "rješenje" bi moglo stvoriti dodatne probleme.