Naučnici otkrili: Kako prepoznati da li bi pacijent mogao imati teži oblik COVID-a
I dalje je nejasno zašto infekcija koronavirusom kod brojnih inficiranih osoba protječe s blagim simptomima ili bez simptoma, a drugima ugrožava život.
Kod teškog toka bolesti COVID-19 često se radi o krivoj reakciji tijela na upalu. Upala zahvati pluća, ponekad su pogođeni i srce ili bubrezi. Često dolazi do oštećenja krvnih žila i do jačeg zgrušavanja krvi, uslijed čega se u plućima mogu stvoriti ugrušci krvi. To je često neposredni uzrok smrti kod teškog toka oboljenja COVID-19.
Za teški tok karakteristična dva tipa nezrelih stanica
Jedan tim naučnika s više njemačkih univerziteta i instituta iz pokrajine Schleswig Holstein i iz Nizozemske sad su u krvi pacijenata oboljelih od COVID-a otkrili pokazatelj koji bi mogao rano upućivati na mogući teški tijek oboljenja.
Naučnici okupljeni u njemačkom klasteru izvrsnosti PMI Precision Medicine in Chronic Inflammation (precizna medicina kod hroničnih upala) otkrili su nezrele stanice trombocita, koji imaju ključnu ulogu u zgrušavanju krvi.
Ti takozvani megakariociti inače se nalaze u koštanoj srži gdje dozrijevaju u gotove krvne stanice. Ali, one se mogu naći i u krvi u slučaju zatrovanja krvi, navodi voditelj studije Florian Tran s Instituta za kliničku molekularnu biologiju Sveučilišta u Kielu.
"Poznamo takve pojave nezrelih stanica u krvi teško oboljelih pacijentica i pacijenata, primjerice kod bakterijske sepse (zatrovanja krvi)", kazao je Tran.
To bi moglo ukazivati da opasne probleme sa zgrušavanjem krvi izazivaju te nezrele stanice.
Osim toga naučnici su u uzorcima krvi otkrili jako puno nezrelih crvenih krvnih zrnaca (eritrocita), koja obično sazrijevaju u koštanoj srži. Crvena krvna zrnca su odgovorna za prijenos kisika u tijelu. Brojna nezrela crvena krvna zrnca ukazuju na nedostatak kisika. To je poznata reakcija kod teškog oboljenja pluća.
Rano prepoznati mogućnost teškog toka bolesti
"Skupa s drugim podacima kao što su kliničke laboratorijske vrijednosti i mjerenje količine materija koje ukazuju na upalu mogli smo stvoriti neku vrstu 'otiska prsta', signaturu promijenjenog načina funkcioniranja tih stanica i pratiti neko vrijeme“, kaže dr. Neha Mishra, suautorica studije.
Molekularnom signaturom u krvi mogao bi dakle biti rano prepoznat mogući teški tok oboljenja i shodno tomu poduzete mjere za intenzivno liječenje.
Na istraživanju je sarađivao međunarodni tim naučnika. Nove spoznaje su u stručnom časopisu Immunity objavili naučnici sa Univerziteta Christiana Albrechta iz Kiela (CAU), Univerzitetske klinike Schleswig-Holsteins (UKSH), Univerziteta iz Bonna, Kölna, Lübecka, Tübingena i nizozemskog Nijmegena, zatim Naučnog centra Borstel – Leibniz za plućne bolesti i Njemačkog centra za neurodegenerativna oboljenja (DZNE) skupa s kolegama njemačkog naučnog saveza Deutsche COVID-19 OMICS Initiative (DeCOI), piše Deutsche Welle.
