Zaraženi glodari ne predstavljaju neposredni rizik za ljude, čak ni u gradovima poput Londona i New Yorka, gdje su sveprisutni i nepoželjni stanovnici podzemnih željeznica, podruma i dvorišta.
Ipak, nalaz je zabrinjavajući. Zajedno s prethodnim istraživanjem, to sugeriše da nove mutacije daju virusu sposobnost replikacije u širem nizu životinjskih vrsta, rekli su stručnjaci.
"Virus se mijenja, a nažalost mijenja se prilično brzo", rekao je Timothy Sheahan, virolog s Univerziteta Sjeverne Karoline na Chapel Hillu, koji nije bio uključen u novu studiju.
U studiji su istraživači unijeli virus u nosne kanale laboratorijskih miševa. Istraživači su otkrili da oblik virusa koji je prvi put identificiran u kineskom Wuhanu ne može zaraziti laboratorijske miševe, kao ni B.1.1.7, varijanta koja se širi velikim dijelom Evrope.
Ipak, B.1.351 i P1, inačice otkrivene u Južnoj Africi i Brazilu, mogu se replicirati na glodarima, rekao je Xavier Montagutelli, veterinar i genetičar s Pasterovog instituta u Parizu, koji je vodio istraživanje.
Istraživanje objavljeno početkom ovog mjeseca još nije recenzirano za objavljivanje u naučnom časopisu.
Rezultati pokazuju samo da je infekcija kod miševa moguća, rekao je Montagutelli. Nije utvrđeno da su miševi ulovljeni u divljini zaraženi koronavirusom, a čini se da zasad virus ne može "skakati" s ljudi na miševe, s miševa na ljude ili s miševa na miševe.
"Ono što naši rezultati ističu jeste da je potrebno redovno procjenjivati raspon vrsta koje virus može zaraziti, posebno s pojavom novih varijanti", rekao je Montagutelli.
Smatra se da je koronavirus nastao od šišmiša, a možda je još jedna životinja djelovala kao posredni domaćin, a znanstvenici se brinu da bi se virus mogao vratiti u ono što oni opisuju kao "rezervoar za životinje".
