Njemačka diplomatija ulazi u novu eru: Šta Zeleni i Annalena Baerbock mogu donijeti Evropi i BiH
Povodom "zelenog" preuzimanja njemačke diplomatije i očekivanja od Annalene Baerbock na ovoj izuzetnoj važnoj poziciji, za Klix.ba govorio je Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) sa sjedištem u Berlinu.
Na početku razgovora Ćerimagić naglašava kako se prije samog formiranja vlasti dugo pričalo o tome ko bi trebao preuzeti poziciju šefa diplomatije te da su Zeleni dugo pretendirali na ovo mjesto unutar vlade.
"Zeleni su još i prije izbora pokazivali ozbiljne ambicije da preuzmu resor vanjske politike u novoj saveznoj vladi Njemačke. S obzirom na to da su prvi put u historiji na saveznom nivou tri stranke -Socijaldemokrati, Zeleni i Liberali - sastavljale novu vladu, i to nakon 16 godina prvi put bez CDU i CSU, bilo je teško znati šta će na kraju biti", pojašnjava Ćerimagić na početku razgovora.
Za razliku od dosadašnjeg ministra vanjskih poslova Heika Maasa, koji je slovio za mirnog i pragmatičnog diplomatu, Baerbock predstavlja dijametralno suprotan karakter.
Liderka Zelenih u prošlosti se kroz svoje aktivnosti u Bundestagu nametnula kao osoba izuzetnih retoričkih sposobnosti, što su osobine koje bi mogle unijeti novu dimenziju na poziciji šefice diplomatije Njemačke, koju bi Baerbock trebala preuzeti i to u trenutku kada se pred Evropom nalaze brojni diplomatski i vanjskopolitički problemi.
"Najčešća kritika koju možete čuti o dosadašnjoj njemačkoj vanjskoj politici je da se radi o neodlučnoj ili reaktivnoj i gotovo stidljivoj vanjskoj politici. Razloga za takav pristup je puno, ali najvažniji leži u nasljedstvu Drugog svjetskog rata. Ne treba zaboraviti da Njemačka nije stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a. Zbog ova dva razloga njen pristup najčešće ide kroz EU te kroz transatlantsko partnerstvo, odnosno NATO. To podrazumijeva dosta uvjeravanja partnera i kompromisa. Ministarstvo vanjskih poslova pod Zelenim ima ambiciju da odgovori na kritiku o neodlučnoj i reaktivnoj vanjskoj politici. Očekivanje je da će se Njemačka vanjska politika i dalje oslanjati na EU i transatlantske strukture. U svakom slučaju, biti će sklonija jasnijim pozicijama i preuzimanju rizika", pojašnjava naš sagovornik.
Pitanje odnosa s Francuskom i Rusijom
Nakon odlaska Angele Merkel s pozicije njemačke kancelarke, Evropska unija na neki način gubi i de facto lidera ovog bloka. S druge strane, francuski predsjednik Emmanuel Macron sve se više ističe kao osoba koja bi u narednom periodu mogla preuzeti kormilo u upravljanju Evropskom unijom.
Predsjednik Francuske sve češće insistira na jačanju savezništva unutar Evropske unije što je jasno pokazao i Kvirinalski sporazum koji je Emmanuel Macron potpisao s italijanskim premijerom Mariom Draghijem u Rimu, a za koji mnogi ističu kako bi mogao biti uvod u formiranje novog-starog savezništva koje bi stajalo nasuprot Berlina.
Ipak, od odnosa nove njemačke vlade i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u narednom periodu ovisit će mnogo faktora.
"Odnos Pariza i Berlina često se poredi sa motorom od čijeg rada ovisi funkcionalnost EU. Zadnji Zeleni ministar vanjskih poslova Njemačke Joschka Fischer bio je među prvim političarima prije desetak godina koji je upozoravao kako se taj motor hladi i kako u njemu postoji mnogo problema. Danas to mišljenje dijeli jako puno političara i analitičara u EU. Jako puno od koalicionog sporazuma nove njemačke vlade se na neki način vidi kao pozitivan odgovor Berlina na mnoge ideje koje su zadnjih godina dolazile iz Pariza i od Predsjednika Macrona, a koje su u Berlinu do sada nailazila na zatvorena vrata. Naravno, brzina kojom će se motor obnoviti ovisi i od predsjedničkih izbora u Francuskoj naredne godine", mišljenja je Ćerimagić.
Također, naglašava kako je sasvim sigurno kako će Njemačka i u narednom periodu sigurno tijesno sarađivati sa Washingtonom i Londonom.
"Podrška predsjednika Bidena za neke od ideja Pariza, naročito na području odbrane, pomoći će u realizaciji tih planova. Sasvim sigurno je da će nova vlada u Berlinu, pored Pariza, raditi blisko i sa Washingtonom i Londonom. Međutim, mnogi u Berlinu očekuju da će odnosima sa Londonom još neko vrijeme dominirati nalaženje praktičnih rješenja nakon izlaska Velike Britanije iz EU. Kada je u pitanju SAD, mnogi u Berlinu se boje a neki i pripremaju za povratak starog ili nekog novog Trumpa", navodi Ćerimagić.
S druge strane, nova njemačka vlada će se pored odnosa sa saveznicima u narednom periodu otvoreno morati uhvatiti u koštac i sa "istočnim pitanjima" koja se tiču prije svega odnosa sa Ruskom Federacijom i Kinom. Jedno od pitanja koje se svakako nameće kao prioritet u rješavanju jeste projekt Sjeverni tok 2 koji je Njemačka vlada na čelu s Angelom Merkel započela u saradnji s Rusijom i Vladimirom Putinom.
Ipak, tokom predizborne kampanje u Njemačkoj, mogla su se čuti različita mišljenja budućih koalicionih partnera o tome kako bi Njemačka trebala pristupiti projektu kao što je Sjeverni tok 2.
Upravo su Zeleni na čelu s Annalenom Baerbock bili jedni od onih koji su govorili kako Njemačka ne bi trebala ulaziti u projekt kao što je ovaj te je poručila kako Njemačka ne bi smjela ulaziti u "igru pokera" koju joj servira Rusija.
Kada je riječ o eventualnom revidiranju stavova o odnosima s Rusijom i projektu Sjevernog toka 2, Ćerimagić naglašava kako će fokus nove vlade biti na pronalasku načina koju bi obezbijedio podršku Ukrajini.
"Utisak je kako će nova njemačka vlada dopustiti provedbu projekta Sjevernog toka 2, ali u isto vrijeme insistirati da se to radi po važećim pravilima EU i Njemačke. Fokus nove vlade bit će i na pronalasku načina da se u tom smislu podrži Ukrajina, a u koalicionom sporazumu su naveli da će ubuduće odluke slične Sjevernom toku 2 se donositi uz daleko više razgovora i uvažavanja interesa članica EU koje su imale opravdane rezerve prema ovom projektu", ističe analitičar.
Stav prema Zapadnom Balkanu
Buduća šefica njemačke diplomatije Annalena Baerbock kao članica Bundestaga učestvovala je u brojnim raspravama koje su se odnosile na pitanja i probleme Zapadnog Balkana.
U kontekstu Bosne i Hercegovine, Baerbock je 2017. godine bila inicijator rasprave pod nazivom "Srpski nacionalizam u Bosni i Hercegovini" gdje je zajedno s ostalim predstavnicima ove stranke u 25 pitanja upućenih Angeli Merkel tražila da se njemačka vlada očituje o nepoštovanju odluka Ustavnog suda BiH kada je riječ o proslavi neustavnog 9. januara, ali i o drugim problemima koji prije svega dolaze zbog stavova srpskih predstavnika unutar BiH.
Sada, nakon dugo vremena, Zeleni i Annalena Baerbock će imati priliku da na Zapadnom Balkanu djeluju direktno kroz vlast, a Ćerimagić ističe kako koalicioni partneri u Njemačkoj imaju podijeljena mišljenja o državama Zapadnog Balkana.
"Mogućnost Njemačke i EU da utiču na odnose na Zapadnom Balkanu, ali i u BiH, od kraja ratova ovisila je od obećanja članstva u EU. Svjedoci smo da u zadnjih 5 - 6 godina to obećanje se istopilo. Zbog toga je za region najvažnije da li će, kada i kako to obećanje biti oživljeno. U pregovore o novoj koaliciji Zeleni i Liberali su po pitanju proširenja EU na zemlje Zapadnog Balkana ušli sa dosta suprotnim pozicijama. Dok obje stranke podržavaju perspektivu članstva u EU, Zeleni su već odavno poznati kao iskreni i vrlo glasni zagovornici proširenja EU na zemlje Zapadnog Balkana", pojašnjava u razgovoru Ćerimagić.
Ipak, Liberali (FDP) na čelu s Christianom Lindnerom imaju nešto drugačije stavove.
"S druge strane pozicija Liberala je da prioritet moraju biti reforme unutar EU, te da proširenje može doći na red tek nakon tih reformi. Tri stranke su u koalicionom sporazumu za novu vladu postigle kompromis koji glasi da se proširenje može nastaviti paralelno sa reformama unutar EU. To znači da politika proširenja EU i utjecaj Njemačke i EU u BiH ovisi i od reformi ali i drugih kretanja unutar EU", mišljenja je.
Na kraju razgovora, Ćerimagić je komentirao i diplomatsku ofanzivu koja je u posljednjih nekoliko dana prisutna u BiH, a koju predvode američki izaslanik Matthew Palmer i evropska zvaničnica Angelina Eichhorst. S obzirom na dolazak nove vlasti u Njemačkoj, ali i aktivnosti koje posljednjih nekoliko dana vrše SPD-ovi kadrovi, Ćerimagić ističe kako jači angažman Njemačke u narednom periodu uopće ne bi bio iznenađenje.
"Ne bi me iznenadio veći diplomatski angažman Njemačke u BiH i regionu. Međutim, nema puno razlika između pozicija sadašnjeg Ministarstva vanjskih poslova Njemačke pod Socijademokratama, predizbornog program Zelenih i koalicionog sporazuma tri stranke. Od svih postoji podrška reformama ustava i izbornog zakona u BiH kojim će se poboljšati sam izborni proces ali i kroz koji će se ispuniti zahtjevi Europskog suda za ljudska prava, ukloniti etničke reference i koje neće dovesti do iscrtavanja bilo kakvih etničkih granica", ističe Ćerimagić.
U zaključku, analitičar ističe da će Njemačka pregovore u BiH cijeniti prema parametrima koje je i postavila.
"Mislim da se u Berlinu trenutni pregovori vide kao dio napora da BiH ispuni uslove za sticanje kandidatskog statusa. Iako Njemačka nije direktno uključena, vjerujem da će rezultate ovih pregovora Njemačka cijeniti upravo prema parametrima koje je postavila", zaključuje u razgovoru za Klix.ba Adi Ćerimagić.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
