Njemačka osudila pripadnika sirijske vojske na doživotnu kaznu zatvora zbog ratnih zločina
Anwar Raslan (58) je proglašen krivim za nadgledanje ubistva 27 osoba u pritvorskom centru Al-Khatib u Damasku, poznatom i kao "Filijala 251", 2011. i 2012. godine. Utočište je potražio u Njemačkoj nakon što je napustio sirijski režim 2012. godine.
Tužioci su ga optužili da je nadgledao ubistvo 58 ljudi i mučenje još 4.000 ljudi u pritvorskom centru, ali nisu sve smrti mogle biti dokazane. Optuženi, odjeven u zelenu zimsku jaknu i slušajući presudu preko slušalica, ostao je bez emocija dok mu je presuda čitana na sudu.
Više od 80 svjedoka, uključujući 12 dezertera iz režima i žena i muškarca iz Sirije, koji sada žive širom Evrope, svjedočilo je tokom suđenja, a desetak ih je također prisustvovalo presudi.
Predsjedavajući sudija je rekao da zaslužuju "puno poštovanje".
Sirijski aktivisti okupili su se u četvrtak ispred suda držeći transparente i postere sa sloganima poput "gdje su oni?", misleći na njihove rođake koji su nestali u sirijskim pritvorskim centrima. Raslanu je suđeno u aprilu 2020. zajedno s još jednim nižerangiranim optuženikom Eyadom al-Gharibom, koji je optužen da je pomagao u hapšenju demonstranata i slanju u pritvorski centar.
Gharib je prošle godine osuđen na četiri i po godine zatvora zbog saučesništva u zločinima protiv čovječnosti, u prvoj presudi u svijetu zbog mučenja od vlade sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.
Sistematski napad
Sud u zapadnonjemačkom gradu Koblenzu u to je vrijeme konstatovao "široko rasprostranjen i sistematski napad na civilno stanovništvo" otkako je građanski rat u Siriji počeo brutalnim gušenjem protesta u martu 2011. Slučaj protiv dvojice muškaraca pokrenut je na osnovu pravnog principa univerzalne jurisdikcije, koji omogućava krivično gonjenje zbog krivičnih djela čak i ako su počinjena u drugoj zemlji.
Drugi takvi slučajevi također su se pojavili u Njemačkoj, Francuskoj i Švedskoj, jer se Sirijci koji su potražili utočište u Evropi obraćaju na jedini legalan način koji im je trenutno dostupan.
Glavni tužilac na suđenju Raslanu, koji je istakao historijsku odgovornost Njemačke da sudi takvim zločinima, citirao je u svom završnom govoru osobu koja je preživjela holokaust.
Raslan je 18 godina radio u sirijskim tajnim službama, gdje je napredovao do šefa domaće obavještajne "istražne" službe, tvrdi njemački istražitelj koji je svjedočio na otvaranju suđenja.
Tužioci kažu da je nadgledao silovanje i seksualno zlostavljanje, "elektrošokove", premlaćivanje šakama, žicama i bičevima i "nespavanje" u zatvoru.
Bičevanje i strujni udari
Svjedoci su prijavili bičevanje, strujni udar, opekotine od cigareta i udarce u genitalije. Neki kažu da su bili obješeni za zglobove, a samo vrhovi njihovih stopala su još uvijek dodirivali tlo.
Jedan čovjek je svjedočio o masovnim grobnicama. Neki svjedoci su sakrili svoja lica ili su se pojavili prerušeni, bojeći se posljedica za svoje preživjele rođake u Siriji, dok su se druge žrtve previše plašile da uopće istupe.
"Nadam se da smo uspjeli dati glas onima kojima je to uskraćeno" u Siriji, rekao je prije presude Wassim Mukdad, bivši zatočenik koji je svjedočio na suđenju.
"Želim da pravda bude zadovoljena", rekao je.
Raslan je šutio tokom suđenja, ali je u izjavi preko svojih advokata rekao da zatvorenike nije tukao niti mučio i da se nikada nije ponašao nečovječno.
Rekli su da on "nije i neće oprostiti" zlostavljanja koja je počinio sirijski režim i da osjeća "žaljenje i saosjećanje" za sve žrtve.
Raslan nikada nije pokušao da sakrije svoju prošlost i ispričao je policiji kako je boravio u Siriji u februaru 2015. godine kada je zatražio policijsku zaštitu u Berlinu. Prema podacima grupe za praćenje Sirijske opservatorije za ljudska prava sa sjedištem u Velikoj Britaniji, najmanje 60.000 ljudi je ubijeno mučenjem ili kao rezultat užasnih uslova u Assadovim pritvorskim centrima.
"Ovo suđenje je veoma važno za Sirijce, jer ispituje veoma teške zločine koji se i danas čine", rekao je sirijski advokat Joumana Seif.
