Njemački infektolog tvrdi da se koronavirus ne širi lako kao što smo vjerovali

Krajem marta počeo je naučni eksperiment u kome vodeći njemački infektolozi na dnevnoj bazi prate 1.000 ljudi i bilježe ponašanje unutar 500 domaćinstava.

Oni obilaze škole i dječije vrtiće, bolnice, parkove, prodavnice… Uzimaju uzorke i analiziraju ih u laboratoriji sa jednim jedinim ciljem: da otkriju koliko se dugo virus zadržava na mobitelima, kvakama od vrata, daljinskim za TV, tanjirima i šoljicama za kafu...

Rezultati su iznenađujući - u domovima zaraženih porodica u Heinsbergu nije pronađen živi virus. Ni na jednoj površini, bilo da je staklena, plastična ili drvena, navode njemački mediji. Uzeti su uzorci sa kvaka, mobitela, wc šolja, a u laboratoriji na osnovu tih uzoraka nisu uspjeli naći virus.

"Ne postoji značajan rizik od zaraze pri odlasku u kupovinu. Zaraza se ne širi doticanjem istih predmeta, nego dužim boravkom ljudi u neposrednoj blizini jedni drugih", tvrdi doktor Hendrik Streeck, direktor Instituta za infektologiju Univerzitetske bolnice u Bonu.

Njemački naučnici zaključuju da se koronavirus možda ipak ne širi tako lako kako se u početku vjerovalo.

"Zaražena osoba treba se iskašljati u ruku i tom rukom dotaći kvaku na vratima. Odmah nakon njega druga osoba treba dotaći istu tu kvaku i odmah se rukom dotaći po licu. i tek tada može da se zarazi. Zaista je mala šansa da se virus prenese putem takozvane zaražene površine", pojašnjava Streeck.