Obrazovanje je besplatno, a stopa beskućništva iznosi manje od 0,1 posto. S druge strane, to nije slučaj u velikom broju zemalja. Nejednakost u drugim dijelovima planete je vrlo izražena. Koronavirus je samo dodatno produbio postojeće nejednakosti.
U izvještaju Oxfama su razmatrane javne usluge poput zdravstvene zaštite i socijalne zaštite te obrazovanja, da li postoji progresivno oporezivanje i zaštita radničkih prava.
U vrijeme prije pandemije koronavirusa jedna od šest država je 15 posto svog budžeta trošila na zdravstvo. Ova činjenica, kao i loša zaštita radničkih prava i loša socijalna zaštita su mnoge zemlje učinile nespremnim za pandemiju.
Iz Oxfama su upozorili da je to doprinijelo, kako su naveli, bespotrebnoj smrti ljudi zbog koronavirusa. Bilo je i onih zemalja koje su tokom pandemije smanjile nejednakost, a među njima je i Vijetnam koji je imao jedan od najboljih odgovora na pandemiju.
Izvještajem se predlaže nekoliko mjera za smanjivanje nejednakosti, kao što su veće oporezivanje bogatih kompanija i bogatih ljudi, ulaganje u univerzalnu zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i socijalnu zaštitu.
Pretpostavlja se da 71 posto svjetske populacije živi u državama u kojima nejednakost raste. To za posljedicu može imati veći socijalni jaz i nasilne konflikte, objavili su iz Svjetskog ekonomskog foruma.
Od zemalja bivše Jugoslavije izvještajem nisu obuhvaćeni samo Bosna i Hercegovina i Kosovo.
Kolaps na tuzlanskim cestama: Automobili sletjeli u kanal, na magistralama popriječeni kamioni
Fascinantne fotografije s Islanda nakon još jedne erupcije vulkana koji je spavao 800 godina
