O Njemačkoj se govori kao o "bolesnom čovjeku Evrope", a nezadovoljstvo je sve glasnije. Zašto?
Guardian je donio samo neke od izazova sa kojima se trenutno suočava najmnogoljudnija država u Evropskoj uniji, a koji su velikim dijelom razlog jasnog nezadovoljstva.
Ekonomski model koji se pokazao kao dobar, sada posustaje
Sveobuhvatne reforme rada u kasnim 1990-im, praćene rastućom potražnjom u Kini i tržištima u razvoju, pomogle su da se otvore milioni radnih mjesta i potaknu snažan ekonomski rast u Njemačkoj više od dvije decenije.
Sada se, međutim, čini da poznati ekonomski model zemlje posustaje. MMF predviđa da će Njemačka biti jedina ekonomija G7 koja se smanjila 2023. godine.
Dijelom su problemi posredni i stoga bi trebali biti privremeni: slabija kineska ekonomija, na primjer, i uticaj ruskog rata na Ukrajinu.
Just look at the scale of the farmers’ protest in Germany. And it has worked. The German government has backtracked on tax increases for farmers. This is what can happen when people power is coordinated and harnessed.
— James Melville 🚜 (@JamesMelville) January 5, 2024
🇩🇪🚜pic.twitter.com/qyHPc2CASr
Međutim, trenutni pad je također razotkrio dugoročne probleme koji utiču na ekonomsku efikasnost zemlje. Ekonomisti ukazuju na brzo starenje stanovništva zemlje, nedostatak nedavnih velikih ulaganja u infrastrukturu i visoke stope poreza na dobit.
Očekuje se da će proizvodnja opasti za 0,5 posto u 2024. godini. Dugoročne prijetnje uključuju kinesku konkurenciju na tržištu električnih automobila i cijenu dostizanja neto nule, više u Njemačkoj zbog njene ogromne, energetski intenzivne industrijske baze i odbijanja nuklearne energije.
Kakav je odnos vlade prema gorućim problemima
Više od polovine svog četverogodišnjeg mandata, 82 posto njemačkih birača je manje nego zadovoljno ili uopće nije zadovoljno učinkom koalicije Olafa Scholza, koju čine SPD lijevog centra, Zeleni i neoliberalni FDP.
Scholzov SPD pao je na treće mjesto iza opozicije desnog centra CDU/CSU i krajnje desne Alternative für Deutschland (AfD), dok je rejting za Zelene najniži u posljednjih pet godina, a FDP je izgubio trećinu svog podrška.
Koalicija je naslijedila mnoge trenutne probleme zemlje i obećala velike reforme kako bi ih riješila - ali koronavirus, podrška Ukrajini i energetska kriza stavili su ogroman pritisak na njeno obećanje da će se modernizirati bez štete po pojedinim sektorima.
Već naširoko smatrana neefikasnom, vladi je zadat još jedan gorak udarac krajem prošle godine kada je ustavni sud presudio da je njen budžet za 2024. prekršio fiskalna pravila sadržana u ustavu, što je izazvalo budžetsku krizu od više milijardi eura.
To kršenje je dovelo do toga da vlada nije bila u mogućnosti da preusmjeri 60 milijardi eura zajmova preostalih iz svog fonda za hitne slučajeve pandemije u fond za klimu i transformaciju (KTF) namijenjen za podsticanje zelene tranzicije Njemačke i modernizaciju industrije.
Sastavljanje budžeta bez tog novca će biti teško. Zeleni ne žele kompromis po pitanju zaštite okoliša i socijalne potrošnje, FDP odbija ukinuti ustavnu dužničku kočnicu i želi velika smanjenja budžeta, a SPD je zapeo u sredini.
Usred niza gubitaka na državnim izborima, pada popularnosti i alarmantnog uspona AfD-a, čini se da je svaka stranka sve odlučnija da se jasno razlikuje od drugih, zbog čega je još teže pronaći sporazum o ključnim ekonomskim politikama.
Ko štrajkuje i zašto?
Njemačka nacionalna kancelarija za reviziju opisala je željezničku mrežu Deutsche Bahn u potpuno državnom vlasništvu kao u trajnoj krizi, s dugovima od 30 milijardi eura i najnižim nivoom tačnosti u posljednjih osam godina.
Za to su krive decenije nedovoljnog ulaganja, smatraju sindikati. Sindikat mašinovođa (GDL) pozvao je na "neograničene štrajkove" od osmog januara, uzrokujući potencijalno velike poremećaje, uglavnom zbog zahtjeva za sedmicom od 35, a ne 38 sati.
Uprkos djelimičnom zaokretu vlade u četvrtak, poljoprivrednici nastavljaju sa svojim protestom protiv planova za smanjenje subvencija za dizel i poreskih olakšica za poljoprivredna vozila kao dio planiranih smanjenja za podršku poljoprivrednom sektoru od 900 miliona eura.
Poljoprivrednici kažu da će planirani rezovi ugroziti njihovu egzistenciju i konkurentnost njemačke poljoprivrede te upozoravaju da će od osmog januara oni biti "svuda prisutni na način koji zemlja nikada ranije nije iskusila".
Autoprevoznici su na udaru zbog viših putarina, dok bi neki doktori - uključujući, od devetog januara, specijaliste - mogli odlučiti da zatvore ordinacije u znak podrške zahtjevima medicinske struke za većom državnom podrškom preopterećenom sistemu.
Kasnije u toku godine predstoje krugovi kolektivnog pregovaranja u maloprodaji, građevinarstvu, vazdušnom saobraćaju, hemijskoj, metalnoj i elektro industriji. U posrnuloj ekonomiji i kako se kriza troškova života nastavlja, sve bi se moglo pokazati samo dodatnim žarištem za štrajk.
