Objavljeni dokumenti o pregovorima Jeljcina, Clintona i Kravčuka: Rusija mora u NATO, Ukrajina dobila garancije
Arhiv nacionalne sigurnosti na Univerzitetu George Washington objavio je 11 dokumenata vezanih za prvu posjetu 42. američkog predsjednika Billa Clintona Rusiji i njegove sastanke sa tadašnjim ruskim predsjednikom Borisom Jeljcinom.
Rusko-američki samit održan je od 12. do 15. januara 1994. godine. Objavljeni dokumenti uključuju transkripte i izvještaje sa sastanaka jedan na jedan između Jeljcina i Clintona, kao i njihove večere u Novom Ogarevu. Tokom te posjete američkog predsjednika, Moskva, Washington i Kijev objavili su da su se dogovorili o povlačenju sovjetskog nuklearnog arsenala sa teritorije Ukrajine. 30 godina kasnije, Clinton je kazao da žali što su ukrajinske vlasti odustale od nuklearnog oružja.
Šta je prethodilo samitu
Prvi dokument koji je objavio Arhiv nacionalne sigurnosti bio je dopis Clintonovog savjetnika za nacionalnu sigurnost, Anthonyja Lakea, pripremljen krajem decembra 1993. godine, dvije sedmice prije nego što je tadašnji predsjednik otputovao u Moskvu. Lake, obraćajući se Clintonu, napominje da američki i ruski predsjednici imaju "nekoliko teških pitanja za rješavanje" koja su donijela "nove izazove" posljednjih mjeseci.
"Jeljcin je možda vaš najvažniji vanjski kolega, a podrška reformi u Rusiji ostaje glavni prioritet vaše vanjske politike. Mnogo je napretka u ovom pravcu učinjeno u vašoj prvoj godini na mjestu predsjednika. Ova posjeta će se u jednom pogledu razlikovati od vaših prethodnih sastanaka sa Jeljcinom u Vancouveru i Tokiju – odigrat će se na raskrsnici naših odnosa sa Rusijom i na kritičnoj prekretnici u ruskom demokratskom eksperimentu", piše Lake.
On napominje da je Clinton pružio "nepokolebljivu političku podršku" Jeljcinu tokom krize 1993. godine. U dokumentu se govori i o kritikama medija koji smatraju da Washington previše računa na Jeljcina i reforme, dok se Ruska Federacija ponaša "agresivno" prema susjednim zemljama, a kao rezultat uspjeha LDPR-a i Komunističke partije Ruske Federacije na izborima za Dumu, Rusija bi se mogla vratiti "tradicionalnijem autoritarnom i agresivnom držanju u zemlji i inostranstvu", piše Meduza.
Lake je jednom od glavnih tema sastanka nazvao pokušaj da se postigne Jeljcinov pristanak na program "Partnerstvo za mir". Ovo je program bilateralne saradnje NATO-a sa zemljama koje nisu članice alijanse.
"Radimo na tome da Jeljcin kaže da na prijedlog Partnerstva za mir koji ćete donijeti sa sastanka NATO-a u Briselu. Važno je da on shvati da je to ključno za dugoročnu misiju integracije moderne Rusije sa Zapadom. Također je važno da razumije da Rusija mora biti vjerna međunarodnim normama u vanjskoj politici kako bi održala dobre odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama i drugim zemljama", navodi se u memorandumu.
Najvažnije pitanje na samitu, prema riječima Clintonovog savjetnika, bit će pitanje sigurnosti. Pojašnjava da je ovo pokušaj rada sa Rusijom i Ukrajinom na sklapanju sporazuma koji će dovesti do uklanjanja i zbrinjavanja svih strateških nuklearnih oružja u Ukrajini.
"Uspješno vođenje ovih pregovora bilo bi veliko postignuće samita, pobjeda vaše politike neširenja (nuklearnog oružja op.a.) i snažan javni simbol spremnosti Rusije da se iskreno angažuje sa svojim najvažnijim susjedom", piše Lake.
Šta se desilo na sastanku u Kremlju i na večeri u Novom Ogarevu
Jeljcin počinje sastanak sa Clintonom u Kremlju 13. januara razgovorom o unutrašnjoj političkoj situaciji u Rusiji. On napominje da demokratske snage čine 80 posto Vijeća Federacije, što "ulijeva osjećaj optimizma", dok u Državnoj Dumi "situacija nije tako dobra". Tamo niko neće imati većinu, pa će doći do "frakcijskih sukoba". Istovremeno, kaže da ne dijeli zabrinutost Zapada oko pobjede stranke Vladimira Žirinovskog na izborima za Dumu, jer je njen uspjeh zasnovan na "populističkim parolama i obećanjima koja ne može održati". Kao odgovor, Clinton, pozivajući se na svoje iskustvo, savjetuje Jeljcina da se sastane s opozicijom, uprkos činjenici da je to "jedan od najneugodnijih dijelova posla".
Drugi objavljeni dokument je poruka Ambasade SAD-a u Moskvi, u kojoj se govori o večeri predsjednika u rezidenciji Novo-Ogarevo kod Moskve 13. januara uvečer.
"Rusija bi trebala postati prva zemlja koja će pristupiti NATO-u. Tada bi se mogle pridružiti i druge zemlje Centralne i Istočne Evrope. Mora postojati neka vrsta 'kartela' Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Evropljana koji će pomoći u osiguravanju i jačanju međunarodne sigurnosti", rekao je Jeljcin tada.
Nakon toga je dodao da Rusija zapravo trenutno nije spremna za ulazak u NATO. Prema njegovom mišljenju, Rusija bi prije svega trebala razmisliti o mogućoj reakciji drugih zemalja, na primjer, Kine, na takav potez.
Prema dokumentu, Clinton nije komentarisao Jeljcinovu izjavu o mogućem ulasku Rusije u NATO. On je samo napomuo da Evropa "može živjeti u miru" i da sve zemlje rade na tome da "približe vrijeme kada će napad na jednog od zemalja smatrati napadom na sve".
Šta se desilo na sastanku sa predsjednikom Ukrajine
Arhiv za nacionalnu sigurnost objavio je i kratak dokument o službenom sastanku Clintona, Jeljcina i tadašnjeg ukrajinskog predsjednika Leonida Kravčuka, na kojem su čelnici objavili "veliko postignuće" samita: trilateralni sporazum o uklanjanju sovjetskog nuklearnog arsenala sa ukrajinske teritorije.
"Rusija i Sjedinjene Američke Države pružaju pune sigurnosne garancije Ukrajini u znak prijateljstva i dobrosusjedstva", rekao je Jeljcin.
Kravčuk je rekao da "nema alternative nuklearnom razoružanju", a Ukrajina će se, sa svoje strane, striktno pridržavati sporazuma.
Clinton je zahvalio predsjednicima "na njihovoj mudrosti i dalekovidnosti".
"Vjerujem da ovaj sporazum čini svijet boljim, a svaku našu zemlju sigurnijom. Posebno mi je drago što vidim napredak između Ukrajine i Rusije. Kao što su mi i predsjednik Jeljcin i predsjednik Kravčuk rekli odvojeno, u interesu Rusije je da Ukrajina bude stabilna i jaka, kao i da je u interesu Ukrajine da Rusija bude stabilna", rekao je američki predsjednik.
Šta se desilo na poslednjem sastanku između Clintona i Jeljcina
Kasnije, 15. januara održan je posljednji sastanak Jeljcina i Clintona tokom posjete američkog predsjednika. To nije bilo planirano, ali je sam Clinton to zatražio nakon što je saznao da ruski predsjednik planira otpustiti nekoliko svojih reformatora, uključujući Jegora Gaidara. Nakon Clintonovog odlaska, 20. januara 1994. godine Gaidar je napustio mjesto prvog potpredsjednika vlade.
Prema Clintonovim riječima, prije dolaska u Moskvu, radio je sa zemljama G7 kako bi osigurao da Međunarodni monetarni fond dodijeli 1,5 milijardi dolara Rusiji, razgovarao je o ublažavanju "dužničkog tereta" Ruske Federacije, kao i o pojednostavljenju uslova za pružanje pomoći. Američki predsjednik je rekao da su zemlje G7 pristale na to, ali samo ako Clinton bude insistirao na nastavku reformi u Rusiji.
Napomenuo je da sam nakon razgovora s ljudima na ulicama Moskve "počeo bolje razumijevati politički pritisak s kojim se suočava predsjednik Jeljcin".
