Poredak ovih gradova izgleda ovako:
-
Oslo, u kojem 77 posto čine zelene površine;
-
Zagreb, u kojem 74 posto čine zelene površine;
-
Ljubljana, u kojoj 67 posto čine zelene površine;
-
Helsinki, u kojem 62 posto čine zelene površine;
-
Vilnijus, u kojem 57 posto čine zelene površine;
-
Madrid, u kojem 53 posto čine zelene površine;
-
Bern, u kojem 53 posto čine zelene površine;
-
Berlin, u kojem 51 posto čine zelene površine;
-
Talin, u kojem 50 posto čine zelene površine;
-
Lisabon, u kojem 48 posto čine zelene površine.
Zelene površine su značajne za kvalitet zraka i snižavaju temperaturu zraka u gradovima. Dovode se u vezu sa dužinom životnog vijeka.
Bitne su za mentalno zdravlje čovjeka i snižavaju rizik od kardiovaskularnih oboljenja. Djeca u gradovima, u kojima ima više ovih površina, mogu više vremena provoditi napolju i baviti se različitim aktivnostima.
Prema podacima Instituta za globalno zdravlje iz Barselone, 62 posto stanovništva Evrope živi u područjima u kojima nema dovoljno zelenih površina.