Govoreći tokom sastanka vlade u Jerevanu, Pašinjan je rekao da će Armenija pozdraviti etničke Armence koji žive u otcijepljenoj regiji, ali da će se masovno preseljenje dogoditi samo ako za karabaške Armence postane nemoguće ostati tamo.
Oko 120.000 etničkih Armenaca živi u enklavi Južnog Kavkaza, koja je međunarodno priznata kao dio Azerbajdžana, ali je uglavnom pod kontrolom etničkih Armenaca od 1994. godine.
Sporazum o prekidu vatre postignut je u srijedu između Azerbajdžana i lokalne vlade u Nagorno-Karabahu, dan nakon što je Azerbajdžan pokrenuo svoju novu vojnu ofanzivu. Dvije strane održale su prvi krug razgovora u četvrtak kako bi razgovarale o budućnosti regije i njenih stanovnika.
Visoki azerbajdžanski dužnosnik rekao je u petak da će Baku osigurati da civili mogu sigurno putovati vlastitim vozilima duž ceste koja vodi od Nagorno-Karabaha do Armenije kroz koridor Lachin.
Pašinjan je u četvrtak navečer naglasio da je prekid vatre u otcijepljenoj regiji uglavnom održan. Ali drugi armenski dužnosnici rekli su da se Azerbajdžan priprema za "etničko čišćenje" u regiji.
Govoreći na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a, armenski ministar vanjskih poslova Ararat Mirzoyan rekao je:
"Intenzitet i okrutnost ofanzive jasno pokazuje da je namjera dovršiti etničko čišćenje armenskog stanovništva Nagorno-Karabaha", rekao je.
Bilo je i upozorenja zbog pogoršanja humanitarne situacije u Karabahu. Ombudsman za ljudska prava u Karabahu, Gegham Stepanjan, rekao je na društvenim mrežama da su ulice Stepanakerta "pune raseljenih ljudi, gladnih, uplašenih i u neizvjesnosti".
"Ljudi očajnički traže jedni druge", rekao je Stepanjan.
Prije eksplozije u Kninu mladić sa zabave objavio fotografiju bombe uz morbidnu poruku
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
