Pedeset godina od atentata na Martina Luthera Kinga: Sanjar čiji je govor promijenio Ameriku
Amerika je Martina Luthera Kinga upamtila po mnoštvu lica, od kralja govora, preko nasilnog demonstranta, vizionara kako piše Radio Slobodna Evropa.
The Guardian prenosi i da je sjećanje Bernice na 4. april 1968. godine, kada je ubijen njen otac vrlo šturo. Bilo je sedam dana nakon njenog petog rođendana, a kada su televizijske mreže počele da prenose vijest da je njen otac ustrijeljen u Memphisu, ona je bila u krevetu, konfuzija.
To je najjače Berniceino sjećanje. Ali, tu nije riječ o zbunjenosti odraslih koja se pretvorila u ljutnju, već zbunjenost djeteta za koje ništa od svega što se dešavalo nije imalo smisla.
Bernice King je veći dio vremena u posljednjih 50 godina provela u pokušaju da razumije taj trenutak kada je njen otac ubijen, navodi britanski dnevnik i tumači to kao lično putovanje koje se upečatljivo poklapa s javnim putovanjem koje je Amerika vodila, jer pokušava da shvati šta je učinila jednom od svojih najcijenjenijih sinova.
Ona je usmjerila svoju energiju na borbu protiv južnoafričkog aparthejda, brutalnost policije u SAD i ratu protiv siromaštva,ukratko, ona se pretvorila u najbližu personifikaciju čuvara plamena Martina Luthera Kinga.
Guardian dodaje da je zbog toga ona prava osoba koju treba pitati da li prijetnje zaostavštini njenog oca dolaze iz Bijele kuće i kontrole Republikanaca?
"Pretpostavljam da to ne gledam na način na koji drugi ljudi to rade. Gledam na to kao na divni trenutak. Ovdje imamo ljude koji se ujedinjuju širom ove nacije, a i svijet koji govori na način koji možda nismo imali nikada do sada. Najbolji način da se sve sumira je kroz riječi moje majke koja kaže da se ta borba ne završava, odnosno da sloboda nikada nije dobijena, ili je zarađujete ili je osvajate", rekla je ona.
Prema njenom mišljenju najnovija generacija je u opasnosti da ne doprinosi borbi za slobodu.
"Ova država se probudila, postoji nova, različita vrsta budnosti koju nismo vidjeli u posljednjih 25 godina. Na kraju i dalje imam istu nadu kao i moj otac da će nenaoružana istina i bezuslovna ljubav imati posljednju riječ", zaključila je Bernice King.
The Guardian donosi tekst i o hotelu Lorreine u Memphisu gdje je i ubijen Martin Luther King. List podsjeća da su u tom hotelu, između ostalih, boravili muzičari Louis Armstrong, Cab Callovai, Nat King Cole, Aretha Franklin.
Međutim, kako tvrdi autor teksta David Smith, hotel predstavlja i psihički ožiljak grada, juga i Amerike. Na tom mjestu je usred rasnih napetosti prije pola vijeka skitnica ubila Kinga.
Danas je hotel Lorraine, koji se nalazi u tzv. "Zelenoj knjizi", koja sadrži ustanove koje su sigurne za afroamerikance, sačuvao svoj izgled: brojeve na vratima, znakove sa tirkiznim ramom, žute ovalne i bijele krugove, čak i starinski automobili na parkingu.
Soba 306 oslikava Kingove posljednje sate kao što su nepopijena kafa, cigarete u pepeljari, razmještena posteljina, novine od tog dana.
U ostatku zgrade nalazi se Nacionalni muzej civilnih prava, uključujući i autobus poput onog u kome je Rosa Parks odbila da se odrekne svog mjesta, kao i rekonstrukcija zatvorske ćelije Martina Luthera Kinga u Birminghemu.
The Guardian prenosi riječi direktorice muzeja Terri Freeman, kada je prvi put posjetila Memphis.
"Kada sam stigla ovdje primjetno je da je grad bio uplašen od onoga što se desilo 1968. godine. Bio je to težak teret: grad je nosio ovaj atentat”, rekla je.
