Riječ je o činjenicama koje podsjećaju zašto su gradovi važni za egzistenciju ljudi u vremenu u kojem žive.
Do 2007. godine više ljudi živjelo u ruralnim sredinama
Više ljudi je do 2007. godine živjelo u ruralnim sredinama nego u gradovima. Prema podacima Ujedinjenih nacija (UN), trenutno blizu 55 posto svjetske populacije živi u gradovima. Očekuje se da će to do 2050. godine biti 68 posto. Ovo povećanje će biti najizraženije u afričkim i azijskim državama.
Najmnogoljudniji grad će biti Džakarta
Do 2035. godine najmnogoljudniji grad na svijetu će biti Džakarta i time će na drugo mjesto po broju stanovnika potisnuti Tokio. Po broju stanovnika slijedit će ih kineski Chongqing, Dhaka i Šangaj. Ovih pet gradova će zajedno imati blizu 165 miliona stanovnika.
Urbana područja čine samo jedan posto površine planete Zemlje
Od ukupne površine planete Zemlje jedan posto otpada na urbani prostor. Ali, ne postoji međunarodno prihvaćena definicija šta je to urbano područje, pa se zbog toga različito tumači.
U gradovima najveća emisija ugljen-dioksida
Očekuje se da će u gradovima biti 70 posto emisije ugljen-dioksida u odnosu na ukupnu količinu emisije. Najveći izvori emisije su transport i potrošnja energije u objektima. Zato se preporučuje i bolje urbanističko planiranje.
U svijetu postoji 136 lučkih gradova
Trenutno je 136 lučkih gradova, a u svakom od njih ima više od po milion stanovnika. U riziku od poplava je četvrtina njih. U sljedećih 50 godina broj ljudi koji živi u gradovima u kojima postoji rizik od poplava bi mogao biti 150 miliona.
Sezona je virusa: Donosimo nekoliko savjeta za one koji "nemaju vremena" biti bolesni
