Istraživanja
0

Pojedini naučnici smatraju da dodirivanjem predmeta i nije prevelik rizik od zaraze koronom

B. R.
Površine predmeta predstavljaju mali rizik zaraze koronom (Ilustracija: Shutterstock)
Površine predmeta predstavljaju mali rizik zaraze koronom (Ilustracija: Shutterstock)
Skoro da je općeprihvaćen stav da se koronavirusom može zaraziti nakon kontakta s površinom predmeta na kojoj se nalazi virus. No, pojedini naučnici smatraju da dodirivanje predmeta i ne predstavlja toliki rizik.

Mikrobiolog na fakultetu Medical School u Newarku But Goldman je istražio da li se zaista može zaraziti nakon dodirivanja površine predmeta. Rezultati istraživanja idu vrlo malo u prilog tome da se virus prenosi na ovaj način. U magazinu Lancet Infectious Diseases je napisano da predmeti u ovom kontekstu predstavljaju mali rizik.

Mnogi drugi su došli do sličnog zaključka. U američkom Centru za kontrolu i prevenciju zararaznih bolesti (CDC) su u maju prošle godine objavili da dodirivanje predmeta vjerovatno nije ključni razlog prenošenja virusa. U međuvremenu su poručili da to uopće ne smatraju uobičajenim načinom prenosa.

Naučnici sada mnogo više znaju o koronavirusu nego što je to bio slučaj po izbijanju pandemije. Stoga su shvatili da su najčešći uzrok zaraze kapljice koje izlaze iz usta prilikom kašljanja, govora ili disanja. To ne znači da nikako ne postoji mogućnost zaraze nakon diranja predmeta, ali je ta mogućnost vrlo mala.

I dalje se ulažu veliki napori za dezinfekciju prostora i predmeta. To je lakše učiniti nego poboljšati provjetravanje prostorija. Posebno je to slučaj u zimskim danima. Osim toga, veliki je broj onih koji vrše dezinfekciju i očekuju da se to radi na javnim prostorima.

Prodaja dezinfekcionih sredstava u cijelom svijetu je prošle godine iznosila 4,5 milijardi dolara. To je porast za 30 posto u odnosu na 2019. godinu. Primjera radi, kompanija koja upravlja podzemnom željeznicom i autobuskim saobraćajem u New Yorku MTA je prošle godine potrošila 484 miliona dolara za suzbijanje pandemije, a to je podrazumijevalo i dezinfekciju. Pri tome je izgubila milijarde dolara zbog pandemije.

Prijedlozi o tome kako tretirati površine predmeta nisu bili u potpunosti jasni jer su se mijenjale naučne spoznaje o koronavirusu. Zbog toga se i dalje sugeriše dezinfekcija. Tako kineske vlasti traže da se dezinfikuje uvezena ambalaža smrznute hrane. Također i američki CDC predlaže dezinfekciju, prije svega predmeta koje koristi veći broj ljudi.

Ipak, pojedini naučnici smatraju da treba preporučivati pranje ruku, ali da fokus ne treba biti na površinama predmeta. Između ostalih, inžinjerka Univerziteta Virginia Tech Linsey Marr je u tekstu za list Washington Post napisala da bi bolje bilo uložiti resurse na poboljšanje ventilacije i dekontaminaciju zraka, nego na pretjeranu dezinfekciju, navodi magazin Nature.