Potpuni krah ruske svemirske moći: Posljednji udarac velikoj sili zadao je Elon Musk
Godina je 2006., a iz Zvjezdanog grada kraj Moskve, gdje se obučavaju kozmonauti, Putin zove Međunarodnu svemirsku stanicu, gdje razgovara s Pavlom Vinogradovom i Amerikancem Jeffreyjem Williamsom.
“Izuzetno sam zadovoljan što predstavnici dviju najvećih svemirskih sila rade zajedno na jednoj stanici", kazao je tada ruski predsjednik, a zauzvrat čuje neobičan prijedlog: "Plovili ste podmornicom, letjeli u strateškom bombarderu, ali još nisi bio na svemirskoj stanici", kazao je tada Vinogradov i povao Putina u orbitu. Predsjednik je tada odgovorio da bi rado letio, "ali samo na odmor".
Od tada se sve promijenilo. Rat u Ukrajini uzrokovao je gotovo potpuni prekid saradnje sa Zapadom, a Kina je zauzela mjesto Rusije u svemiru.
Bez ugovora, rezervnih dijelova, novih tehnologija i novca, svemirska industrija, koja je nekad bila ponos Rusije, sve je bliže potpunom raspadu. A to je za Ruse nekada - osim nuklearnog oružja - bio temeljni simbol položaja njihove države kao svjetske sile.
Ozbiljni problemi ruske svemirske industrije, koja je s različitom srećom pokušavala preuzeti nasljeđe bivšeg Sovjetskog Saveza, počeli su mnogo prije napada na Ukrajinu. Prije svega, Rusima je sve pokvarila kompanija SpaceX Elona Muska koja je raketama Falcon 9 napravila konkurenciju ruskom Sojuzu.
Višekratni Falconi mogu nositi teret u orbitu mnogo jeftinije. Muskova svemirska kompanija rekordno je povećala broj letova, a lani je osigurala prijevoz oko 80 posto ukupnog tereta na svijetu u orbitu.
Musk preuzima vodstvo
Kina je nabavila deset posto, a ostatak svijeta zajedno, odnosno uglavnom Rusija, Indija ili Japan, preostalu desetinu. "Kada pokrenemo hrabri program Starship SpaceX, broj će premašiti 99 posto", obećao je Musk da će dodatno povećati udio svoje komapnije u prijevozu tereta u orbitu.
Drugačije izgleda udio Rusa po lansiranim lanserima, ali i tu im je situacija nije najbolja. Prošle godine Rusi su lansirali samo 19 raketa, dok su Amerikanci u svemir poslali 110 raketa, a Kina 66.
To pokazuje da je Rusija gurnuta na marginu. Američka potrošnja na svemirski program dosegnula je pretprošle godine 62 milijarde dolara, što je pet puta više od Kine, koja je druga u svijetu. To je za Ruse nedostižna količina.
Međutim, to ne sprječava Putina da obeća izgradnju nove svemirske stanice između 2027. i 2033. ili da potakne vladu da pronađe resurse za plan izgradnje svemirskog broda na nuklearni pogon.
Kremlj za svoje neuspjehe krivi sankcije. Zamjenik čelnika svemirske agencije Roskosmos Andrej Jelčaninov procijenio je gubitke uzrokovane prekidom odnosa sa Zapadom na 180 milijardi rubalja. Posebno je zapaženo otkazivanje lansiranja rakete Soyuz s teretom OneWeb satelita iz Francuske Gvajane.
Izgubljeni prihod
Roskosmos planira izgubljeni prihod nadomjestiti bližom suradnjom s azijskim, afričkim i bliskoistočnim zemljama.
"Kada je riječ o ponovnom dostizanju razine izvoza prije sankcija, takav smo si zadatak postavili. Ali to je dalek cilj, s obzirom na veliku konkurenciju na novim tržištima. Ipak, izgledi su dobri", rekao je Jelčaninov za agencijau Interfax. To je samo pusta želja, jer konkurencija u svijetu raste, a konkurenti imaju jeftinije ponude.
Rusi su izgubili ne samo komercijalne narudžbe, već i naučnu saradnju, primjerice u misiji na Mars koju su zajednički planirali s Evropskom svemirskom agencijom ESA.
Jedino mjesto gdje Zapad mora nastaviti sarađivati s Rusijom je ISS. Ali i to je samo pitanje do kada. Amerikanci više ne moraju koristiti ruske rakete za prijevoz astronauta jer imaju Muskove Crew Dragone. Također rade na planovima za vlastite svemirske stanice.
Ruska svemirska industrija, koja se još uvijek oslanja na stare, ali također provjerene Sojuze i Protone, pati od nedostatka ulaganja. Tome se pridodao nedostatak dijelova zbog sankcija. Zbog toga Rusi nailaze na tehničke probleme i padove, poput prošlogodišnjeg neuspjelog povratka na Mjesec, gdje se sonda Luna 25 raspala pri slijetanju.
Tehničke poteškoće i skandali
Novi projekti rađaju se u muci. Primjer može biti raketni program nove generacije Angara. Samo četiri takve rakete lansirane su u deset godina i nailaze na stalne kvarove. I to je trebala biti višekratna raketa modularnog rasporeda, a time i jeftinija za rad.
Rusi imaju problema i sa svemirskim lukama. S kozmodroma Vostočni lansirana je nova raketa. Njegova izgradnja koštala je milijarde dolara, ali je otvorenje odgođeno zbog tehničkih poteškoća i korupcijskih skandala.
No, Rusi su morali uložiti ovu investiciju jer imaju stalne poteškoće s kozmodromom Baikonur u Kazahstanu, čije korištenje moraju plaćati. No infrastrukturu je prošle godine čak zaplijenio ovršitelj zbog duga i ekološke štete izazvane ispaljivanjem raketa.
Novi protivnici iskorištavaju slabost Rusije. Kina je, koristeći tehničku pomoć Rusije, izgradila vlastitu svemirsku industriju s raketama Long March i stvara vlastite strukture za višekratnu upotrebu. Druge zemlje, poput Indije i Japana, koje već same transportiraju satelite u orbitu, također su postale prijetnja.
Kina je zamijenila Rusiju kao igrač broj dva u svemiru i na putu je da pošalje posadu s posadom na Mjesec do kraja desetljeća. Čak i ranije, Amerikanci bi mogli biti tamo s misijom Artemis. Rusi ovu utrku mogu samo gledati.
