Zbog napada na Gazu
60

Poziv Izraelu na mirovnu ceremoniju u Hirošimi izazvao žestoke reakcije zbog dvostrukih standarda

F. H.
Prošlogodišnje okupljanje u Hirošimi (Foto: EPA-EFE)
Prošlogodišnje okupljanje u Hirošimi (Foto: EPA-EFE)
Hirošima, japanski grad razoren američkom atomskom bombom 1945., u centru je sve veće kontroverze nakon što su lokalni dužnosnici odbacili pozive da se Izrael povuče s godišnje ceremonije promicanja svjetskog mira dok u Gazi bjesni rat.

Svake godine 6. augusta Hirošima okupi strane dužnosnike, zajedno s lokalnim stanovništvom, minutom šutnje u 8:15 ujutro kako bi obilježili tačan trenutak kada je bomba pala, usmrtivši desetine hiljada ljudi i dovevši do kraja Drugog svjetskog rata.

Neki aktivisti i grupe preživjelih od atomske bombe kažu da ceremonija nije mjesto za Izrael, koji vrši napad na Gazu.

Kažu da bi gradska uprava Hirošime trebala isključiti Izrael iz ovogodišnje ceremonije, kao što je to učinila s Rusijom i Bjelorusijom u posljednje dvije godine zbog invazije Moskve na Ukrajinu.

Ali vlasti Hirošime kažu da nemaju namjeru isključiti Izrael.

“To nisu dvostruki standardi. Naša politika je pozvati sve zemlje. Međutim, Rusija i Bjelorusija su iznimke zbog invazije na Ukrajinu”, rekao je glasnogovornik gradske vlade Hirošime za CNN.

“Rusija i Bjelorusija nisu pozvane kako bi se osiguralo da ceremonija prođe glatko.”

Vlasti u Nagasakiju, japanskom gradu koji je samo nekoliko dana nakon Hirošime pogodila atomska bomba, rekle su za CNN da nisu odlučile hoće li pozvati Izrael na svoju mirovnu ceremoniju 9. augusta.

Izraelski rat u Gazi mogao bi "spriječiti nesmetano izvođenje ceremonije", rekli su, naglašavajući da ovaj potez nije gesta protesta, već praktična razmatranja.

Od dvije ceremonije, Hirošimska je najveća s predstavnicima iz 115 zemalja i Evropske unije koji će joj ove godine prisustvovati.

Izaslanici Rusije i Bjelorusije nisu prisustvovali otkako ih je Hirošima isključila 2022. nakon invazije Moskve na Ukrajinu u veljači te godine. Rusija je koristila Bjelorusiju kao jednu od lansirnih rampi za svoj napad i kasnije je tamo premjestila dio svog taktičkog nuklearnog oružja.

Ovogodišnja Memorijalna ceremonija mira u Hirošimi održava se u pozadini rata u Gazi, gdje je izraelsko bombardiranje ubilo desetke hiljada Palestinaca, najviše žena i djece i raselilo više od 2 miliona ljudi u gotovo cijeloj enklavi, koji se sada suočavaju s velikim nedostatkom hrane, skloništa i vode i medicinske potrepštine.

“Zašto pozivati ​​Izrael ako oni čine zločine slične genocidu, baš kao Rusija i Bjelorusija?” rekao je Tetsuji Kumada, izvršni direktor Konfederacije Organizacije oboljelih od atomske i hidrogenske bombe u Hirošimi, jedne od skupina koje se protive prisutnosti Izraela.

"Vrlo je razočaravajuće što naš zahtjev nije uzet u obzir", rekao je za CNN, dodajući da je organizacija pisala vlastima u Hirošimi u junu tražeći da Izrael bude opozvan.

Druga skupina, Hiroshima-Palestine Vigil Community, pokrenula je online peticiju u maju, pozivajući na isključenje predstavnika Izraela, rekavši da "trenutni globalni prosvjedi protiv Izraela jasno brojčano nadmašuju one protiv Rusije i po opsegu i po učestalosti".

Peticija je od tada prikupila više od 30.000 potpisa.