Premijer Armenije se nada da će u narednim mjesecima postići mirovni sporazum s Azerbejdžanom
Jerevan i Baku bili su zarobljeni u desetljećima dugom sukobu za kontrolu nad azerbajdžanskim područjem Karabahom naseljenim Armencima.
Baku je vratio planinsku enklavu krajem septembra u 24-satnoj ofanzivi koja je okončala desetljeća armenske separatističke vladavine.
"Trenutno radimo na nacrtu sporazuma s Azerbajdžanom o miru i normalizaciji odnosa i nadam se da će se taj proces uspješno završiti u narednim mjesecima", rekao je Pashinyan.
Budući mirovni sporazum temeljit će se na međusobnom priznavanju granica kavkaskih susjeda iz sovjetske ere, rekao je na međunarodnom ekonomskom forumu u gruzijskom glavnom gradu Tbilisiju.
Azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev rekao je da bi mirovni sporazum s Jerevanom mogao biti potpisan do kraja godine. Jerevan je izrazio bojazan da bi energetski bogati Baku mogao pokušati iskoristiti svoju prednost.
Armenije strahuje da bi Azerbejdžan uz pomoć savezničke Turske pokušati nasilno povezati svoju eksklavu Nahičevan s pravim Azerbejdžanom zauzimanjem zemalja u južnoj Armeniji, takozvanim Zangezurskim koridorom duž iranske granice.
Također je optužio Baku za etničko čišćenje jer je gotovo cjelokupno etničko armensko stanovništvo Karabaha, oko 100.000 ljudi, pobjeglo u Armeniju nakon munjevite ofenzive Bakua, što je izazvalo izbjegličku krizu.
Skepticizam prema zapadnom posredovanju
Pashinyan je rekao da je Armenija spremna otvoriti, ponovno otvoriti, obnoviti, izgraditi sve regionalne komunikacije ako njen suverenitet nad tim područjem ne bude doveden u pitanje.
Baku je obećao osigurati zaštitu prava Armenaca u Karabahu. Zanijekala je bilo kakve teritorijalne pretenzije prema Armeniji, rekavši da bi mogla uspostaviti kopnenu vezu s Nahičevanom preko Irana umjesto Armenije.
Pashinyan je također u četvrtak rekao kako se nada da bi granica između Armenije i Turske mogla biti otvorena za državljane trećih zemalja i diplomate u bliskoj budućnosti.
Ankara je zatvorila granicu s Armenijom 1990-ih u znak solidarnosti sa saveznikom Azerbejdžanom.
Godine 2020. i 1990-ih Armenija i Azerbejdžan vodili su dva rata za kontrolu nad Karabahom, koji je međunarodno priznat kao dio Azerbejdžana, ali je dom barem do nedavno većinskog etničkog armenskog stanovništva.
S tradicionalnom regionalnom moćnom posrednicom Rusijom koja se zaglavila u svom ukrajinskom ratu, Evropska unija i Sjedinjene Države preuzele su vodeću ulogu u posredovanju armensko-azerbajdžanskom mirovnom sporazumu.
Ali razgovori do sada nisu uspjeli donijeti pomak, a Aliyev je nedavno izrazio skepticizam u pogledu zapadnih posredničkih napora.
Navodeći pristrano stajalište Francuske, odbio je prisustvovati još jednoj rundi mirovnih pregovora s Pashinyanom u Španiji ranije u oktobru. One su se trebale održati uz posredovanje šefa EU-a Charlesa Michela, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačkog kancelara Olafa Scholza.
Alijev je rekao da bi se mirovni pregovori s Jerevanom mogli održati u Gruziji ako Jerevan pristane, ali Pashinyan koji je oduševljen zapadnim posredovanjem, odbacio je tu ideju.
U ponedjeljak su Iran i Rusija osudili zapadno miješanje u napetosti između Jerevana i Bakua na sastanku ministara vanjskih poslova u Teheranu na kojem su također sudjelovali visoki diplomati iz Armenije, Azerbejdžana i Turske.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
