Primirje u Nagorno-Karabahu stavilo pod lupu odnose Putina i armenskog čelnika
Šest sedmica sukoba između armenskih separatista i azerbejdžanske vojske, iza koje stoji Turska, predstavljalo je najnovije rasplamsavanje u desetljećima dugom sporu oko Nagorno-Karabaha.
Ruska Federacija i Sjedinjene Američke Države prethodno su posredovale u tri neuspjela primirja kako bi pomogle u okončanju sukoba u koji su ostavili hiljade žrtava. Inicijative su propale a bitke su se širile.
Nagorno-Karabah se nalazi unutar azerbejdžanskih granica, ali je pod kontrolom etničkih Armenaca. Posljednji prekid vatre, potpisan rano u utorak, omogućuje Azerbejdžanu da zadrži teritorij koji je zauzeo u Nagorno-Karabahu.
"Kurs se totalno promijenio preko noći", rekao je armenski politički analitičar sa sjedištem u Moskvi Arthur Pashinyan za The Daily Beast, dodavši da će Rusija i Turska kontrolisati ispunjenje krhkog mirovnog sporazuma.
Dodaje da su prije Sjedinjene Države i Francuska s Moskvom pregovarale o miru u Nagorno-Karabahu.
Rusija je dominantan igrač u regiji Kavkaza i održava obrambeni pakt s Armenijom, ali on ne pokriva Nagorno-Karabah. Također njeguje dobre odnose s Azerbajdžanom posljednjih godina. Prodaje oružje objema stranama.
Armenski premijer Nikol Pašinjan rekao je u ponedjeljak da je prekid borbi bio "izuzetno bolan", ali da je sporazum uslijedio nakon "dubinske analize vojne situacije" u kojoj su se azerbejdžanske snage zatvarale u Stepanakertu.
Daily Beast rekao je da je Rusija dala ustupak Turskoj, koja je Azerbejdžanu izjavila čvrstu potporu nedugo nakon početka sukoba, u zamjenu za kontrolu nad armenskom unutarnjom politikom.
"S Putinove tačke gledišta trenutna je situacija uspjeh u cijelosti: postiže mir i rješava se Pašinjana, koji mu se nikada nije svidio", rekao je Timur Olevsky, politički promatrač emisije Current Time TV, za The Daily Beast.