Radnici iz BiH na gradnji italijanskog mosta u Genovi rade punom parom, nema zaraženih osoba
Iako u toj pokrajini nema mnogo osoba zaraženih koronavirusom, kako naglašava, strah je prisutan među svima.
''Ulice Genove su puste. Niko ne hoda, a mi koji moramo ići na posao imamo propusnice za kretanje'', pojašnjava nam čitatelj iz Genove.
Striktna pravila Iz Bosne i Hercegovine, kako kaže, je njih oko 50 koji su u kolektivnom smještaju, no napominje da je to uređeno kao jedno radničko naselje u kojem imaju svoje stanove i dobre uslove za život i za rad.
''Svako jutro mjerimo tjelesnu temperaturu i na radilište ne idemo bez zaštitne opreme, koja je zaista vrhunska'', naglašava italijanski radnik iz BiH.
Nema druženja ni među radnicima kao što je to bivalo ranije. Na ručak se više ne može ići u grupama, nego može biti popunjeno samo 20 posto restorana pa ulaze jedan po jedan.
Ističe kako nije lako živjeti sa spoznajom da oko tebe svakodnevno umiru stotine ljudi i da si nemoćan pomoći na bilo koji način. Pored toga je još strašnije znati da se ne možeš vratiti ni u svoju zemlju, među svoje najmilije, jer si opasnost i za sebe i sve oko sebe.
''Dobro je što gradilište ne prestaje raditi i što smo zaokupljeni poslom. Među nama nema niko bolestan za sada i zarađujemo novac, pa možemo svojim porodicama pomoći barem materijalno, a srećom postoji savremena tehnologija pa smo u kontaktu sa svojima svakodnevno i lakše je prevazići sve ovo'', kaže čitatelj portala Klix.ba.
Ističe da mu je tijelo u Italiji, ali srce i duša s porodicom u BiH i da sanja dan kad će se vratiti u svoju domovinu te poručuje svim zemljacima da se drže propisanih pravila za zaštitu od koronavirusa, kako bi se izbjegao scenarij koji je zadesio Italiju.
Jedan od najdužih betonskih mostova na svijetu
Kada je otvoren 4. septembra 1967. godine, vijadukt Polcevera u italijanskom gradu Genovi bio je jedan od najdužih betonskih mostova na svijetu – protezao se na oko 1.182 metara dužine. S prosječnom visinom od oko 45 metara iznad zemlje premošćivao je dolinu rijeke Polcevera, željezničko skladište te gusto naseljeno područje s nekoliko velikih tvornica.
Iako se službeno nazivao vijadukt Polcevera, većina ga je zvala most Morandi prema graditelju Riccardu Morandiju.
Ta impresivna betonska konstrukcija koja je koštala čak 3,8 milijardi italijanskih lira odmah je postala vrlo popularna među građanima Genove, ali i Evrope. Ne samo da je povezala četvrti Sampierdarena i Cornigliano u Genovi, već je predstavljala i važnu podršku italijanske autoceste A10 te evropskog pravca E80, koji spaja Italiju i Francusku.
Na početku ovog milenija most je počeo pokazivati znakove propadanja betona. Stručnjaci su izradili studiju 2009. godine u kojoj se preporučuje rušenje i građenje novog mosta, a 2011. godine napravljeno je izvješće u kojem se upozorava na veliku degradaciju zbog prometa.
Iako je rekonstrukcija mosta počela 2018., to nije spriječilo veliku tragediju koja se dogodila 14. 8. te godine. Zbog snažne ljetne kiše, ali i nestabilnosti same konstrukcije u 11 sati i 36 minuta iznenada se urušila 210 metara duga dionica mosta Morandi u Genovi. S mostom se urušilo i tridesetak automobila koji su tada bili na vijaduktu. To je prouzročilo smrt 43 osobe, a još je 600-tinjak ljudi ostalo je bez domova.
U junu prošle godine u kontroliranoj eksploziji stručnjaci za rušenje digli su u zrak ostatke Morandija te tako omogućili građenje novog mosta koji bi trebao biti gotov do ljeta ove godine. Izgled novog mosta dizajnirao je proslavljeni italijanski arhitekt Renzo Piano, a cijeli projekt trebao bi koštati oko 202 miliona eura.
