Raste li nasilje u njemačkim školama: Sve više prijava o oružju i prijetnjama nastavnicima
Tučnjave, noževi, seksualno zlostavljanje - oni koji prate vijesti iz njemačkih škola mogli bi pomisliti da su u distopijskom filmu, priči o bezakonju i pravu jačega.
Radi se o desetinama hiljada incidenata u školama posljednjih godina, prenosi agencija dpa. Samo u najmnogoljudnijoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji 2022. bilo je 5.400 prijava za nasilna djela u školama, što skoro odgovara broju škola u toj pokrajini. To znači da se prosječno jednom godišnje u svakoj školi prijavi ovakav incident. Koliko je neprijavljenih slučajeva - to niko ne zna.
Više prijava nego prije pandemije
Nedavno je 22-godišnjak u Berlinu upao u jednu školu naoružan nožem i signalnim pištoljem, oglasio se alarm za slučaj "amok" napada. Nadalje, 17-godišnji učenik je u Wuppertalu nožem napao četvoro školaraca i sada je u pritvoru zbog sumnje na pokušaj ubistva.
U odnosu na period prije pandemije, broj takvih incidenata u školskim zgradama i dvorištima osjetno raste. Samo u spomenutoj Sjevernoj Rajni-Vestfaliji za skoro 50 posto u odnosu na 2019. godinu.
Slično je i u drugim pokrajinama, piše dpa. Samo u Berlinu je, prema policijskim podacima, 2022. bilo 2.344 slučajeva nanošenja fizičkih povreda u školama. Tamo policijske patrole u prosjeku pet puta dnevno bivaju pozvane da interveniraju u školama.
Ubistva su još uvijek rijetka. Jedno se desilo u januaru u gimnaziji nadomak Heidelberga, gdje je 18-godišnjak nožem ubio vršnjakinju.
Složeni razlozi
Prema Ministarstvu obrazovanja pokrajine Brandenburg, brojni su uzroci nasilja u školama. U odgovoru Ministarstva istaknuti su "manjak samokontrole", "manjak samopouzdanja", ali i iskustvo porodičnog nasilja. Kako dodaju, sadržaji koji prikazuju nasilje u medijima i na društvenim mrežama također mogu doprinijeti agresiji.
"Primjećujemo da se u škole češće nosi oružje nego ranije", kazao je Sven Winkler, prvi čovjek Udruženja školskih direktora Njemačke.
Najčešće su to, kako je naglasio, noževi i lažno vatreno oružje, ono koje vjerno oponaša pravo. Kako je izjavio Winkler, teško je reći da li djeca i omladina imaju oružje sa sobom jer su spremni na nasilje ili jer su uplašeni, pa misle da moraju biti spremni za samoodbranu.
No, neki stručnjaci smatraju da ništa nije tako kako izgleda. Razvojni psiholog Herbert Scheitenhauer nedavno je u razgovoru za list Spiegel konstatovao da se brojke posmatraju pogrešno. Prema njegovim riječima, danas je manje nasilja u školskim dvorištima nego prije 20 godina, ali se o njima češće izvještava u medijima.
Neki angažuju osiguranje
Sindikat obrazovanja i nauke traži da se poboljša socijalni rad u školama.
"Dramatični manjak nastavnika i premali broj socijalnih radnika pri školama vode tome da je prevencija na licu mjesta vrlo ograničena", rekla je šefica spomenutog sindikata Anja Bensinger-Stolze.
Neke škole već su uvele privatno osiguranje, poput jedne škole u Bremerhafenu nadomak Bremena. Kako su tamo naveli, školarci su često razbijali prozore, vrijeđali druge učenike i nastavnike ili im prijetili. Skoro svakodnevno su se po dvorištu škole vrzmali tipovi koji nemaju šta tu da traže.
"Stanje prošle jeseni bilo je vrlo nemirno. Uz stražare se opet sve smirilo", rekla je jedna portparolka škole, piše Deutsche Welle.
