Kako za Klix.ba govori prof. Remzija Pitić, direktor Radija BIR i dobar poznavatelj političkih prilika u Turskoj, tako je već deset mjeseci.
Za razliku od analitičara koji su kritički usmjereni prema premijeru Erdoganu, onih koji smatraju da će se sutra desiti početak kraja Erdoganove ere, te nude argumente za to, Pitić objašnjava i "drugu stranu priče".
Podsjeća da su u maju mjesecu 2013. godine počeli protesti na istanbulskom Taksimu, a da se "drugi veliki udar" na premijera Erdogana desio se najprije 17., a potom i 25. decembra 2013. godine, kada su četvorica turskih ministara smijenjeni zbog optužbi za korupciju.
Zašto smeta Erdogan
Lokalni izbori čiji se prvi preliminarni rezultati očekuju u noći 30. marta ove godine, prema Pitiću, po svojoj važnosti puno su više od lokalnih izbora.
"To je borba za novu Tursku. Šta se zapravo svih ovih mjeseci događa u Turskoj? Puno je lakše postaviti ovo pitanje nego na njega dati odgovor zbog kompleksnosti političkog života Republike Turske u periodu od maja prošle godine do danas, ali i, bezmalo, cijele povijesti od uspostavljanja Republike Turske. Prošle sam godine u jednom svom tekstu napisao da je meta Erdogan. Samo on. Ne njegova partija niti ljudi oko njega. Zašto?", pita se Remzija Pitić, koji je u više navrata na tribinama govorio o savremenim kretanjima u Turskoj.
Erdogan je meta zato što je, po Pitiću, rezultatima svoje političke borbe vratio dostojanstvo i poštovanje svome narodu, ali nudi i druge razloge:
"Meta je zato što je omogućio običnom malom čovjeku život kakav nikad do njegovog dolaska na vlast nije imao. Zato što od 1994. godine nikad nije izgubio izbore. Zato što nema opozicije, ne svojom krivicom, nego zaslugom opozicije koja se i ne bavi politikom nego Erdoganom, a pri tome ne nudi nikakvu alternativu aktuelnoj vlasti. Najozbiljniji problem Turske demokracije jeste upravo sadržan u činjenici nepostojanja ozbiljne opozicije. Zato što želi Tursku u krugu velikih i na tome ozbiljno radi. Zato što je vratio dug MMF-u, što su devizne rezerve šest puta veće nego prije njega. Što je BDP per capita utrostručen", objašnjava Pitić.
Dodaje kako je Erdogan meta i zbog toga što je postavio ciljeve 2023. na stotu godišnjicu Republike Turske, a po kojima bi BDP po glavi stanovnika trebalo da dostigne 25.000 dolara, a zemlja bi ušla među deset najjačih ekonomija svijeta.
"Erdogan smeta i zato što želi nakon sebe ostaviti sistem koji će funkcionirati kao u svakoj normalnoj demokratskoj zemlji. Kao nepokolebljivi borac za demokraciju nije dozvolio da zemljom vladaju male grupe 'specijalaca' i 'svetaca'. Suština njegove borbe cijeloga života je sadržana u branjenu osnovnog postulata demokracije – zemljom će vladati oni kojima narod da povjerenje. Smeta i zato što je svrgavanje legalno izabranog predsjednika Egipta nazvao državnim udarom. Zato što je državnik, a ne političar. Zato što se ne smije dozvoliti da postane predsjednik Republike. Zato što je uspio prekinuti rat sa Kurdima i zato što se nije dao uvući u sirijsko blato, ali ni ostaviti na cjedilu sirijski narod. Milion Sirijaca se nalazi u kampovima za izbjeglice u Turskoj", stav je Pitića.
Pitić objašnjava da će, ipak, biti zanimljiva borba u Ankari, Antaliji, pa možda i Izmiru. Ti gradovi su bastion Republikanaca (CHP) koji nikad nije „pao“.
"U Istanbulu ne očekujem ništa spektakularno. Kadir Topbaš ide dalje. Kompromitirani kandidat ljevice se oslanjao na ono što zovemo „starom Turskom“ tj. paraelne centre moći i strukture koje su navikle da odlučuju o svemu mimo volje naroda", dodao je Pitić u izjavi za Klix.ba.
Šta BiH može očekivati
Nadalje, on smatra kako se može očekivati da će AKP postići najbolji rezultat na lokalnim izborima do sada.
"U procentima kazano to je oko 45 posto glasova biračkog tijela. Turbulencije na političkoj sceni Turske neće se okončati ovim izborima, kakvi god rezultati bili. Ovakva atmosfera bi mogla potrajati do augusta mjeseca ove godine kada su zakazani predsjednički izbori. Istovremeno, za očekivati je veliko pospremanje u brojnim institucijama, a naročito obavještajnoj zajednici, sudstvu i tužilaštvima, kao i policiji. Ako AKP postigne ovaj rezultat, to bi mogao biti uvod u definitivno sahranjivanje 'stare Turske' u kojoj je minorna grupa ljudi, mimo volje naroda, mogla raditi šta joj je volja", tvrdi Pitić.
Na kraju, on ističe kako ne treba očekivati značajnije reperkusije dešavanja u Turskoj na Bosnu i Hercegovinu,bez obzira na rezultate izbora.
"Bosna i mi u njoj smo prijateljski narod za sve ljude u Turskoj. Mi naprosto trebamo sa sobom raščistiti stvari i raditi da nam bude bolje. Kad mi napravimo klimu, ambijent i sigurnost, ne sumnjam da će i oni, ko god oni bili, a mogu biti i turski poslovni ljudi, doći. Do nas je, uglavnom. Neće niko doći tamo gdje nije siguran za svoj posao. Podrška Turske Bosni i Hercegovini nije upitna. Sadržaj te podrške ne zavisi samo od Turske", zaključio je Pitić za Klix.ba.
