Rizik od rijetkih krvnih ugrušaka je veći od bolesti COVID-19 nego od vakcina
Autori studije koja je predvođena profesorom Paulom Harrisonom i doktorom Maximeom Taquetom, prebrojali su broj slučajeva krvnih ugrušaka u periodu od dvije sedmice nakon dijagnoze COVID-19 kao i nakon prve doze vakcine. Tada su ih uporedili s izračunatom incidencom CVT-a nakon gripe i zdravstvenom anamnezom u općoj populaciji.
Rezultati su pokazali da je CVT (krvni ugrušci) češći od bolesti COVID-19 nego u bilo kojoj grupi koju su poredili, s tim da se 30 posto ovih slučajeva dogodi kod osoba mlađim od 30 godina.
U poređenju s postojećim vakcinama protiv koronavirusa, rizik od stvaranja ugrušaka od COVID-19 je osam do deset puta veći, a u odnosu na ispitivane grupe u ovoj studiji, veći i do približno 100 puta.
Ukoliko bi se uzela u obzir detaljnija analiza koju su naučnici proveli u studiji, moglo bi se u potpunosti ući u uvid koliko je česta pojava krvnih ugrušaka kod onih koji su se vakcinisali i kod onih koji su preboljeli COVID-19.
Pa se tako došlo do zaključka da su se kod 39 od milion pacijenata koji su imali COVID-19 pojavili ugrušci, a nakon vakcinacije Pfiezerovom ili Moderninom vakcinom nastali su kod četiri od milion pacijenata.
Također, u poređenju sa mRNA vakcinama (Pfizer i Moderna), rizik od CVT-a nakon COVID-19 je oko 10 puta veći.
U poređenju s vakcinom AstraZenece, rizik od krvnih ugrušaka od COVID-19 je oko osam puta veći.
Naučnici su ipak naglasili da se sva poređenja moraju oprezno tumačiti jer se podaci i dalje prikupljaju.
Paul Harrison, profesor psihijatrije i šef Translacijske neurobiološke grupe na Univerzitetu Oxford, kazao je da postoji zabrinutost zbog moguće povezanosti između vakcina i krvnih ugrušaka, zbog čega vlade i regulatori ograničavaju upotrebu određenih vakcina.
"Ipak, jedno ključno pitanje ostalo je nepoznato, a to je koji je rizik od krvnih ugrušaka nakon dijagnoze COVID-19? Imamo dva važna zaključka, prvo COVID-19 značajno povećava rizik od CVT-a, drugo, rizik od COVID-19 je veći nego što ga vidimo kod postojećih vakcina, čak i za one mlađe od 30 godina. To je činjenica koju bi trebalo uzeti u obzir prilikom razmatranja ravnoteže između rizika i koristi od vakcinacije", naveo je Harrison.
Njegov kolega Maxime Taquet je napoemnio da ove podatke treba tumačiti oprezno pogotovo jer podaci o vakcinaciji AstraZenecinom vakcinom potjeću nakon praćenja koje je provela Evropska agencija za lijekove (EMA).
"Međutim, signali da je COVID-19 povezan sa CVT-om, kao i trombozom portalne vene (poremećaj zgrušavanja krvi u jetri), veoma su jasni i to treba uzeti u obzir", naglasio je Taquet.
Dalje su dodali da će dalja istraživanja biti bazirana na tome da li COVID-19 i vakcine dovode do stvaranja krvnih ugrušaka istim ili različitim mehanizmima. U medicinskim kartonima također može doći do nedovoljnog prijavljivanja nastanka krvnih ugrušaka ili čak i njegovih pogrešnih kodiranja što zapravo dovodi do nepreciznih rezultata.
