Ruski ambasador u UN-u za rat optužio ukrajinsku vlast i Zapad: NATO je crvena linija
Obraćajući se na posebnoj sjednici Generalne skupštine UN-a je poručio da je na djelu, kako je naveo, antiruska politika čiji je cilj članstvo Ukrajine u NATO. Napomenuo je da je neprihvatljivo ukrajinsko članstvo u ovom vojnom savezu.
"Za Rusiju je članstvo Ukrajine u NATO-u crvena linija", naglasio je Nebenzja.
Ocijenio je da UN može doprinijeti rješavanju rusko-ukrajinskog sukoba ili, kako je kazao, da se dvije strane približe jedna drugoj.
Prošlosedmičnu rezoluciju pred Vijećem sigurnosti UN-a, na koju je Rusija uložila veto, je nazvao antiruskom te istakao da ne mora objašnjavati zašto tako misli. Predlagači rezolucije kojom se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu bili su Sjedinjene Američke Države i Albanija, a među brojnim supredlagačima bila je i Bosna i Hercegovina.
Smatra da je, kako je kazao, hunta 2014. svrgnula tada prorusku vlast u Ukrajini. Nekoliko puta je optužio Ukrajinu i Zapad za dezinformisanje svjetske javnosti. Tvrdi da civili nisu meta ruskog napada. Ako se pita ruskog ambasadora u UN-u, civili skoro normalno žive.
"Na meti nisu civili, oni praktično normalno žive", dodaje.
Smatra da je u Ukrajini, kako je rekao, ponovo rođen neonacizam. Ruska vlast, u pokušajima opravdanja napada i delegitimacije ukrajinske vlasti, više puta je ukrajinsku vlast karakterisala kao neonacističkom. Otuda i zahtjev za "denacifikacijom" Ukrajine.
U toku je peti dan rata u Ukrajini, a već je ubijen veliki broj ljudi, dok su desetine hiljada osoba raseljene ili su izbjegle iz države. Pregovori za završetak ruskog napada na Ukrajinu počeli su jutros na rusko-bjeloruskoj granici, na obali rijeke Pripjat.
Ukrajina zahtijeva puni suverenitet, što se odnosi i na Krim. Rusija, kako je izvijestila novinska agencija RIA, traži priznanje suvereniteta Rusije nad Krimom, kojeg je 2014. godine anektirala od Ukrajine, demilitarizaciju i ono što Rusi nazivaju denacifikacijom Ukrajine i njen neutralan status.
