Ambasadori 15 članova vijeća, koji su se sastajali privatno, nisu mogli pronaći načine da prevladaju prigovore SAD-a, najmoćnijeg izraelskog saveznika, na formulaciju zajedničke izjave.
Norveška misija pri Ujedinjenim nacijama, koja je zajedno s Kinom i Tunisom pozvala na sastanak, rekla je u objavi na Twitteru da će "nastaviti nastaviti akciju UNSC-a".
Kasnije tokom dana francuski predsjednik Emmanuel Macron objavio je da njegova zemlja radi na nacrtu rezolucije Vijeća sigurnosti, koja će tražiti prekid vatre i humanitarni pristup Gazi, gdje su izraelska bombardiranja izazvala ogromna razaranja, piše New York Times.
Macron je rekao da je Francuska poduzela taj korak nakon njegovih konsultacija sa čelnicima Egipta i Jordana. Bilo je nejasno kada bi rezolucija mogla biti stavljena na glasanje ili hoće li za SAD biti prihvatljiva. Najviši zvaničnici Ujedinjenih nacija rekli su da odsustvo posebne poruke Vijeća sigurnosti, kojom se traži zaustavljanje borbi, nije bilo od pomoći.
"Vjerujemo da će snažan jedinstveni glas imati težinu", rekao je u utorak novinarima glasnogovornik Ujedinjenih nacija Stephane Dujarric.
Svaka izjava Vijeća sigurnosti zahtijeva da je sve članice odobre. Sjedinjene Američke Države su bile jedina prepreka koja je iritirala čak i neke najbliže američke saveznike u Vijeću, dok su se smrt i razaranja nad palestinskim narodom produžili u drugu sedmicu.
"Sukob bjesni, što rezultira krajnjim razornim humanitarnim utjecajem", rekla je vijeću ambasadorica Irske Geraldine Byrne Nason, prema izjavi koju je objavila irska misija Ujedinjenih naroda.
"Vijeće sigurnosti još nije javno izreklo nijednu riječ", rekla je, dodajući da je krajnje vrijeme da Vijeće istupi, prekine šutnju i progovori.
Američka ambasadorica Linda Thomas-Greenfield nije dala nikakve javne primjedbe u vezi sa sastankom. No, američke diplomate koje su bile prisutne rekle su da je ponovila američke prigovore izrečene tokom prethodna tri sastanka.
"Što se tiče daljnjih akcija Vijeća sigurnosti, moramo procijeniti hoće li bilo koja akcija ili izjava unaprijediti izglede za okončanje nasilja", rekla je Thomas-Greenfield, prema diplomatima.
Ministri vanjskih poslova Evropske unije, koji su se također sastali u utorak kako bi razgovarali o sukobu, velikom većinom zatražili su prekid vatre. Svih 27 članica osim Mađarske podržalo je zahtjev. Na trećem sastanku Vijeća sigurnosti, u nedjelju, predstavnici EU izjavili su da ne mogu iznijeti stav u ime država članica, jer se Mađarska snažno usprotivila.
Ostale članice, poput Austrije, Bugarske i Rumunije, na sličan način nepokolebljivo podržavaju Izrael, dok su zemlje poput Belgije, Luksemburga i Švedske kritičnije prema izraelskim vojnim odgovorima i širenju naselja na okupiranoj teritoriji.
Međutim, poziv predsjednika Joea Bidena na prekid vatre u ponedjeljak, čak i bez upotrebe riječi "odmah", vjerovatno će slijediti i druge zapadne države. Državni sekretar Antony J. Blinken ranije je u izjavi branio američko oklijevanje da se pridruže ostalim članovima Vijeća sigurnosti, tvrdeći da to ne bi bilo korisno dok se vode intenzivni, ali privatni diplomatski napori da se Izrael i Hamas nagovore da prestanu ratovati.
Diplomate iz Sjedinjenih Država, Egipta i Katara, kao i specijalni koordinator Ujedinjenih nacija za mir na Bliskom istoku, svi su bili uključeni u napore. SAD-u je zabranjeno direktno razgovarati s Hamasom, koji je prema američkim zakonima naveden kao teroristička organizacija, pa Egipat i Katar djeluju kao posrednici i za Izrael i SAD.
Međutim, ni Izrael ni Hamas nisu pokazali da su spremni za trenutno primirje. Istovremeno, kontinuirano bombardiranje i granatiranje izraelske vojske u Gazi, koja je tamo ubila najmanje 212 Palestinaca, prema zdravstvenim vlastima na tom području, zapanjilo je veći dio svijeta, prijeteći daljnjom izolacijom Izraelaca i njihovih američkih branitelja.
Predsjednik Generalne skupštine Ujedinjenih naroda Volkan Bozkir iz Turske, zakazao je za četvrtak sastanak tog tijela zbog sukoba Izraela i Hamasa. Iako taj sastanak možda neće imati praktičnog utjecaja na događaje na terenu, većina od 193 članice Ujedinjenih nacija naklonjena je Palestini i visoko kritizira izraelsku okupaciju zemalje od rata 1967. godine. Taj bi skup stoga mogao biti najveća pozornica do sada za međunarodnu osudu izraelskih postupaka.
