Separatisti u Nagorno-Karabahu bi trebali danas predati oružje prema sporazumu sa Azerbejdžanom
Moskva je potvrdila da su pobunjenici u petak predali prvo oružje i da se očekuje nastavak procesa tokom vikenda, uz pomoć ruskih mirovnih snaga.
Njemačka je u međuvremenu pozvala na garantovanje prava stanovnika planinske regije, dok međunarodna zabrinutost raste zbog položaja tamošnjih civila
Nagorno-Karabah bio je u centru više od tri desetljeća sukoba između rivala Armenije i Azerbajdžana od raspada Sovjetskog Saveza. Oko 120.000 etničkih Armenaca živi u enklavi Južnog Kavkaza, koja je međunarodno priznata kao dio Azerbajdžana, ali je uglavnom pod kontrolom etničkih Armenaca od 1994. godine.
Borbe su obilježene zlostavljanjima s obje strane i strahuje se od nove izbjegličke krize.
Govoreći tokom sastanka vlade u glavnom gradu Jerevanu u petak, armenski premijer Nikol Pašinjan rekao je da će Armenija pozdraviti etničke Armence koji žive u otcijepljenoj regiji, ali da će se masovno preseljenje dogoditi samo ako karabaškim Armencima postane nemoguće ostati tamo.
Međunarodni pritisak je pojačan na Azerbajdžan da ponovno otvori jedinu cestu koja vodi do Armenije, nazvanu Lachinski koridor, kako bi zalihe i ljudi mogli ulaziti i izlaziti.
Separatisti su rekli da su u pregovorima s Azerbajdžanom uz posredovanje Rusije kako bi organizirali proces povlačenja i povratak civila raseljenih zbog borbi. Kažu da razgovaraju o tome kako bi funkcionirao pristup građana u i iz Nagorno-Karabaha.
Ovosedmična munjevita ofanziva azerbajdžanskih snaga ostavila je desetine hiljada etničkih Armenaca bez struje i drugih osnovnih potrepština u spornoj enklavi. Skupine, uključujući Međunarodnu federaciju za ljudska prava (FIDH) i Action Against Hunger, izrazile su zabrinutost za položaj stanovništva u Karabahu.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
