Ipak, Abe se vratio na političku scenu 2012. godine te je ostao na vlasti sve do 2020. godine kada se povukao iz zdravstvenih razloga.
"Japan je bio u recesiji kada je počeo svoj drugi mandat, a njegova ekonomska politika, izgrađena na monetarnom popuštanju, fiskalnim stimulacijama i strukturnim reformama bila je zaslužna za ekonomski rast u državi", piše BBC.
Uspon na vlast
Kao sin bivšeg ministra vanjskih poslova Japana Shintaro Abe, Abe je pripadao političkom plemstvu. Prvi put je izabran u parlament 1993. godine, a 2005. godine postao je član vlade koju je predvodio tadašnji premijer Junichiro Koizumi.
Vrhunac političke karijere dostigao je godinu kasnije kada je postao najmlađi poslijeratni premijer Japana.
"Međutim, niz skandala, uključujući i gubitak penzionih evidencija koštao ga je mandata. Težak udarac njegov LDP zadobio je na izborima 2007. godine, a Abe je podnio ostavku u septembru iste godine zbog problema sa zdravljem", ističe se u analizi BBC-a.
Od 2012. godine i njegovog povratka u politiku, Abeova popularnost je rasla, a za premijera države izabran je 2014. godine, ali i 2017. godine čime je postao premijer s najdužim stažom.
Kada je riječ o političkim stavovima, Abe je bio poznat po svom stavu o odbrani i vanjskoj politici te je dugo pokušavao izmijeniti japanski "pacifistički" poslijeratni ustav.
"Konzervativci su gledali na Ustav kao podsjetnik na ponižavajući poraz japanskih trupa u Drugom svjetskom ratu. Njegovi nacionalistički stavovi često su podizali tenzije s Kinom i Južnom Korejom, naročito nakon njegove posjete svetištu Jasukuni u Tokiju 2013. godine, kontroverznom mjestu povezanog s militarizacijom Japana prije i tokom Drugog svjetskog rata", pojašnjavaju.
Tokom 2015. godine, Abe se zalagao za pravo na kolektivnu samoodbranu omogućavajući Japanu da mobilizira trupe u inostranstvu kako bi branili državu i saveznike u slučaju napada.
Borba protiv ekonomske krize i koronavirusa
Tokom obavljanja premijerske funkcije, Abe se morao boriti i sa ekonomskom krizom u Japanu. Njegova prepoznatljiva ekonomska politika, poznatija kao Abenomika, smatrala se kao idealnim rješenjem za vraćanje ekonomskog rasta Japanu.
"To je uključivalo negativne kratkoročne kamatne stope koje su potrošačima i kompanijama učinile jeftinijim posuđivanje i trošenje novca, povećanje državne potrošnje na infrastrukturu i više finansijskih poticaja kao što su porezne olakšice i reforme koje su omogućavale zapošljavanje više žena i migranata", ističe se.
Međutim, njegovi napori na rješavanju ekonomskih problema, naišli su na novi izazov 2020. godine kada je zemlja ponovno ušla u recesiju i to u periodu koronavirusa.
"Abeova popularnost dodatno je pala zbog njegovih korona mjera. Kritičari njegovog rada vjeruju da su njegove politike usmjerene na jačanje domaćeg turizma doprinijele ponovnom rastu broja zaraženih", pojašnjava se u tekstu BBC-a.
