Sprema li Rusija haos u Moldaviji: Zataškani slučajevi, tajna obuka na Balkanu i političke manipulacije
Prema policijskim navodima, organi za sprovođenje zakona vjeruju da iza masovne pripreme nereda stoji prokremaljski moldavski biznismen, rođen u Izraelu i bivši poslanik moldavskog parlamenta Ilan Šor.
Vlasti tvrde da je Šor od juna ove godine redovno organizovao prevoz Moldavaca u grupama od po dvadesetak ljudi na "obuku" u Rusiju. U posljednje vrijeme, više od 300 mladih ljudi iz Moldavije posjetilo je Rusiju. Iako je deklarisani cilj bio učešće na kulturnim događajima, u stvarnosti su posjećivali kampove gdje su dobijali upute za organizaciju nereda u Moldaviji, naveo je šef nacionalne policije Viorel Cernăuțeanu.
Prema njegovim riječima, nisu svi išli na obuku u Rusiju, već su neki od njih obučavani u kampovima povezanim s privatnim vojnim kompanijama na teritoriji Bosne i Hercegovine, kao i Srbije, o čemu se kasnije oglasilo i Ministarstvo sigurnosti BiH na čelu sa ministrom iz RS-a Nenadom Nešićem, negirajući to.
Moldavski servis Radija Slobodna Evropa izvijestio je da su moldavske vlasti objavile videosnimke načinjene skrivenom kamerom, na kojima se vide mladi ljudi kako stoje na bini, ismijavaju proteste i istovremeno skandiraju parole poput "Naš jezik je ruski", "Nema dvojnog državljanstva" ili "Ne želimo u Evropu".
Šef moldavske policije je dodao da su uhapsili četiri moldavska građanina koji su učestvovali u ovoj ilegalnoj aktivnosti. Razlog za hapšenje nije naveo.
Šor je živio u Moldaviji do 2019. godine. Kasnije je pobjegao u Izrael, gdje je boravio do ove godine. Trenutno živi u Rusiji, koja mu je ove godine dodijelila državljanstvo. Sjedinjene Američke Države su mu 2022. godine uvele sankcije zbog saradnje s prokremaljskim oligarsima s ciljem stvaranja nemira u Moldaviji.
Moldavska policija je otkrila slučaj samo nekoliko dana prije nego što će u zemlji ove nedjelje biti održani dvostruki izbori: predsjednički izbori i referendum o ulasku zemlje u Evropsku uniju.
Za predsjedničku funkciju kandiduje se aktuelna demokratska prozapadna predsjednica Maja Sandu (Stranka akcije i solidarnosti), kojoj ankete daju podršku od 36 posto. Također se kandiduje bivši tužilac Aleksandar Stojanoglo, koji nastupa u ime proruske socijalističke stranke, s podrškom od preko 11 posto, dok je još jedan proruski kandidat poslanik i gradonačelnik moldavskog grada Bălți Renato Usatîi (Naša stranka), koji ima podršku od oko sedam posto, piše portal The New Voice of Ukraine. Ukupno se za funkciju predsjednika kandiduje 12 osoba.
Historija Pridnjestrovlja
Savremena historija Pridnjestrovlja počinje 1990. godine, kada je tokom raspada Sovjetskog Saveza stvorena Pridnjestrovska moldavska sovjetska socijalistička republika. Tada je postojao cilj da ostane dio SSSR-a ukoliko bi Moldavija težila nezavisnosti ili ujedinjenju s Rumunijom.
Nezavisnost Moldavije proglašena je u augustu 1991. Nekoliko mjeseci kasnije, u martu 1992. godine, započeo je vojni sukob između Moldavije i Pridnjestrovlja, koji je završen primirjem u julu iste godine.
Dio sporazuma o primirju bio je stvaranje trostrane zajedničke kontrolne komisije koju čine Moldavija, Pridnjestrovlje i Rusija, te njoj podređenih trostranih mirovnih snaga, koje su trebale rješavati slučajeve kršenja primirja. Moskva u Pridnjestrovlju drži oko šest hiljada vojnika.
Godine 2006. održan je nikad priznati referendum o "budućem slobodnom pristupanju Pridnjestrovlja Ruskoj Federaciji", koji je navodno podržalo 98 posto pridnjestrovskih glasača.
Trideset godina nakon potpisanog primirja Parlamentarna skupština Vijeća Evrope označila je Pridnjestrovlje kao teritoriju okupiranu od strane Rusije.
Pridnjestrovska separatistička vlada zatražila je u februaru 2024. godine zaštitu od Rusije. Moldavska predsjednica Maja Sandu više puta je izjavila da Moldavija želi ući u Evropsku uniju, uključujući i Pridnjestrovlje.
