Šta nam otkrivaju izbori za Evropski parlament: Rast ekstremne desnice, ali se centar održao
Nakon tri dana glasanja u 27 država članica Evropske unije, izlazna anketa pokazala je da će krajnje desne stranke osvojiti oko 150 od 720 mjesta u parlamentu, što će glavnim strankama vjerovatno otežati stvaranje većine potrebne za usvajanje zakona .
U govoru u nedjelju navečer, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da rezultati pokazuju da njezina Evropska narodna stranka (EPP) – za koju se predviđa da će osigurati najviše mjesta – još uvijek može djelovati kao "sidro stabilnosti", ali je pozvala svoje političke saveznike da pomognu u zaštiti od ekstremističkih stranaka.
“Centar se drži. No istina je i da su ekstremi na ljevici i na desnici dobili podršku i zbog toga rezultat dolazi s velikom odgovornošću za stranke na centru”, rekla je publici u Briselu.
Potpuni rezultati bit će objavljeni kasnije u ponedjeljak, kada će započeti proces izgradnje koalicije dok evropski centristi nastoje ostaviti po strani svoje razlike kako bi ispratili oživljavajuću krajnju desnicu.
Većina dobitaka krajnje desnice bila je koncentrirana u zemljama koje biraju veliki broj mjesta: Francuskoj, Italiji i Njemačkoj.
Nakon što je izlazna anketa pokazala da se očekuje da će krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen poraziti vlastite kandidate, francuski predsjednik Emmanuel Macron raspustio je svoj parlament i raspisao riskantne prijevremene izbore, s prvim krugom 30. juna.
Prvi rezultati pokazali su da je RN osigurao 31,5 posto glasova, više nego dvostruko više od udjela Macronove Renesansne stranke, koja je dospjela na drugo mjesto s 15,2 posto glasova, odmah ispred socijalista na trećem mjestu s 14,3 posto.
U slavljeničkom govoru u sjedištu RN-a prije Macronove šokantne objave, čelnik stranke Jordan Bardella rekao je da "poraz bez presedana sadašnje vlade označava kraj ciklusa i prvi dan post-Macronove ere".
Poput Macrona, njemački kancelar Olaf Scholz također je pretrpio jak udarac u izlaznoj anketi, budući da su njegovi socijaldemokrati (SD) postigli najlošiji rezultat od 14 posto, dok je glavna stranka Kršćanskih demokrata (CDU) bila na vrhu s 29,5 posto glasova. glasova, a krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) bila je druga sa 16,5 posto.
Dok će rezultati oblikovati politički smjer EU-a za sljedećih pet godina, ova skupina nacionalnih izbora često se smatra de facto referendumom o sadašnjim domaćim vladama, što bi moglo predstavljati probleme za Macrona na predsjedničkim izborima u Francuskoj 2027. i za Scholza na saveznim izborima u Njemačkoj sljedeće godine.
Mnogo se toga promijenilo u Evropi od posljednjih parlamentarnih izbora 2019., nakon što je Britanija napustila blok 2020., a Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 2022., stavljajući velik dio kontinenta na ratnu nogu dok je nastojala poslati očajnički potrebne zalihe Kijevu i državama članicama ojačali vlastitu odbranu.
“Naravno da se ovi izbori ne odvijaju u vakuumu. Svijet oko nas je u nemiru. Sile izvana i iznutra pokušavaju destabilizirati naša društva i pokušavaju oslabiti Evropu”, rekla je von der Leyen.
Dok val krajnje desnice može dodatno zakomplicirati nastojanja Bruxellesa za jedinstvom, same krajnje desničarske stranke ostaju relativno podijeljene. AfD je politički beskućnik: uklonjen je iz krajnje desne stranke Identitet i demokracija (ID) nakon što je njen glavni evropski kandidat Maximilian Krah rekao da ne smatra sve članove nacističke skupine SS kriminalcima. Nekoliko drugih stranaka krajnje desnice nalazi se među skupinom nesvrstanih (NI), za koje se predviđa da će osigurati 45 mjesta.
Odgovarajući na izlaznu anketu, Roberta Metsola, predsjednica Evropskog parlamenta, rekla je da rezultati pokazuju da politički establišment u Briseluu treba "razumjeti kako su ljudi glasovali" i donositi odluke "koje utječu na svakodnevni život građana".
"Vidimo da se konstruktivni, proevropski centar održao", rekla je, ali je naglasila da ostaje "odgovornost skupina da se udruže kako bi formirale većinu".
