Nova Ukrajina?
25

Šta se dešava u Gruziji: Sporni zakon povučen, ali protesti nastavljeni

B. H.
Foto: Twitter
Foto: Twitter
Gruzijski parlament izglasao je danas odustajanje od kontroverznog novog zakona, koji je prethodno odobrio u prvom čitanju, što je izazvalo međunarodno negodovanje i masovne demonstracije u toj kavkaskoj zemlji.
Deseci hiljada izašli su na ulice ove sedmice nakon što su zastupnici uveli zakon o "stranim agentima". U petak je prijedlog zakona odbijen u drugom čitanju nakon što je samo jedan zastupnik, od 36 koji su glasali, podržao zakon koji su kritičari usporedili sa zakonima u Rusiji koje su vlasti iskoristile da ušutkaju protivnike Kremlja.

Ono što je također zabrinjavajuće je činjenica da je predsjednik bh. entiteta Republika Srpska najavio uvođenje gotovo istog zakona u pravni sistem RS-a.

Stotine antivaldinih demonstranata okupilo se ispred parlamenta tokom glasanja. Demonstranti su se sukobili s policijom u utorak i srijedu, a snage reda su koristile vodene topove i suzavac. Jedan snimak u kojem žena maše zastavom EU, uprkos mlazu iz vodenog topa je postao viralan.

Vladajuća stranka Gruzijski san povukla se pod pritiskom, najavivši u četvrtak da će odustati od zakona. Ali opozicione stranke su u zajedničkom saopćenju kazale da će se demonstracije nastaviti, ukazujući na nedostatak garancija "da je Gruzija čvrsto na prozapadnom kursu".

Gruzijske vlasti suočene su sa sve većim međunarodnim kritikama zbog percipiranog odstupanja od demokratije, što ozbiljno narušava veze Tbilisija s Briselom.

S druge strane, Kremlj je danas optužio Sjedinjene Američke Države za raspirivanje antiruskog raspoloženja među demonstrantima u Gruziji.

"Vidimo odakle se predsjednica Gruzije obraća svom narodu. Ona se ne obraća iz Gruzije, ona se obraća iz Amerike", rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, optuživši "nečiju vidljivu ruku" za potpirivanje "anti-ruskog" sentimenta.

Vladajuća stranka inzistira na tome da ostaje predana naporima Gruzije za članstvo u EU i NATO-u, što je upisano u ustav i koje podržava, prema anketama, 80 posto stanovništva.

Gruzija je podnijela zahtjev za članstvo u EU zajedno s Ukrajinom i Moldavijom nekoliko dana nakon što je Rusija napala Ukrajinu u febraura 2022.

Analitičari su primijetili sličnosti između situacije u Gruziji i Ukrajini, objema bivšim sovjetskim republikama koje su se našle uhvaćene između Istoka i Zapada.

Think tank ECFR napravio je usporedbu između situacije u Gruziji i ruske invazije na Ukrajinu 2014. i 2022. godine. Bivši ruski predsjednik Dmitry Medvedev rekao je da Rusija nije napala Gruziju 2008. godine, NATO bi se proširio na Gruziju.

Sukob iz 2008. godine bio je fokusiran na Južnu Osetiju i Abhaziju, dvije otcijepljene pokrajine u Gruziji. Službeno su dio Gruzije, ali imaju zasebne vlade koje većina zemalja ne priznaje. I Abhaziju i Južnu Osetiju podržava Rusija.

Karta Gruzije na kojoj su prikazane okupirane regije
Karta Gruzije na kojoj su prikazane okupirane regije

Invazija na Gruziju 2008. godine trajala je samo nekoliko dana, ali činilo se da ima iste revanšističke ambicije koje su potaknule Putinove invazije na Ukrajinu 2014. i prošle godine, piše ECFR.

"U tom svjetlu, ruski ratovi u Gruziji i Ukrajini čine se dijelom jednog imperijalnog projekta", stoji u izvještaju ECFR.