Šta sprema Izrael: Misteriozni rov dug sedam kilometara iskopan na granici

Drugi izvor s direktnim saznanjima rekao je da su mirovne snage primijetile kako Izrael jača svoje odbrambene položaje na okupiranoj Golanskoj visoravni. Tri UNDOF-ove pozicije nalaze se manje od 1,5 kilometara od dijela novoispostavljenih zemljanih radova. UNDOF, kojem je povjereno nadgledanje granice, nije odgovorio na zahtjev za komentar.

"Izgleda da je Izrael ojačao odbranu duž svoje linije fronte s južnom Sirijom," rekao je Haid Haid, saradnik londonskog Chatham House-a.

Analiza satelitskih snimaka Financial Timesa pokazala je da rov na nekim mjestima ima širinu od 20 metara. Na sjevernom kraju radova, tragovi ili oznake prelaze granicu i ulaze na teritoriju Sirije.

Okupacija traje decenijama

Izrael je okupirao Golansku visoravan nakon što ju je zauzeo od Sirije tokom Šestodnevnog rata 1967. Četrnaest godina kasnije, Izrael je anektirao više od 1.000 kvadratnih kilometara, iako međunarodna zajednica uglavnom ne priznaje izraelski suverenitet nad tom teritorijom.

Izrael već dugo cilja grupe u Siriji, uključujući Hezbolah, očekujući da će one koristiti Siriju kao platformu za napade na Izrael.

S obzirom na izraelske napade na Hamas i Hezbolah, eskalacija u Siriji predstavlja novu prijetnju za Siriju koju podržava Rusija, Iran i pokreti otpora širom Bliskog istoka.

Charles Lister, direktor programa za Siriju i suzbijanje terorizma i ekstremizma pri Institutu za Bliski Istok u Washingtonu, rekao je da postoje rastuće zabrinutosti da bi sirijski predsjednik Bashar al-Asad, iako dosad odlučan da se drži van regionalnih sukoba, uskoro mogao biti prisiljen na učešće.

"Premijer Izraela Benjamin Netanyahu možda će izabrati da direktnije uključi Siriju... gotovo je prisiljavajući da postane dio jednadžbe, u kojem slučaju će odbrambene linije na Golanu biti od presudnog značaja", dodao je Lister.

Upitan o izraelskim operacijama i ciljevima u Siriji, zvaničnik izraelske vojske je odgovorio: "Asad bi trebao izabrati stranu." Analitičari smatraju da Asad, s ograničenim vojnim resursima zbog 13-godišnjeg građanskog rata i ekonomske krize, želi izbjeći izraelski odgovor, ako je to moguće.

No, Sirija je već pod vatrom. Pedersen navodi da je sirijska vlada prijavila da su izraelski napadi ubili više od 100 osoba u najmanje 116 zračnih udara od 7. oktobra prošle godine, kada je Hamas pokrenuo napad na Izrael.

Među ovim napadima su i izraelski zračni udari u luksuznoj četvrti Mazzeh u Damasku u posljednjim sedmicama. Sirijski državni mediji izvijestili su o izraelskim napadima u srijedu navečer u rezidencijalnoj zoni Damaska i vojnom objektu u Homsu.

"Nesumnjivo, intenzitet izraelskih akcija se povećao posljednjih mjeseci," rekao je Lister.

Izrael šuti

Izrael rijetko komentariše svoje aktivnosti u Siriji, a njegova vojska nije odgovorila na upit za komentar u vezi sa odbrambenim pojačanjima na Golanu.

Jugozapadna Sirija, koja graniči s okupiranim Golanom i gdje je koncentrirana manjinska druzačka zajednica, ima složenu sigurnosnu situaciju. Ranije je bila žarište opozicije Asadovom režimu, a ruske i režimske snage pokušale su pacificirati regiju sporazumom o pomirenju. Međutim, organizirani kriminal je procvjetao, a pojedinačni ratni lideri su stekli moć, destabilizirajući to područje.

Najveća izraelska zabrinutost su lokalne frakcije povezane s Iranom.

"Mnoge od tih grupa, posebno u području al-Quneitre, povezane su s Iranom i Hezbolahom. Ova povezanost omogućila je Iranu da zadrži svoj utjecaj u regionu, čak i sa ograničenim direktnim prisustvom", rekao je Haid.

Hezbolah je uspio "mobilisati svoje saveznike da pokrenu napade na Izrael sa sirijske teritorije, uprkos naporima sirijskog režima da izbjegne uplitanje zemlje u sukobe", dodao je Haid.

Međutim, ruske i sirijske snage ove sedmice su održale vojne vježbe na granici Golanske visoravni, prema Londonskoj sirijskoj opservatoriji za ljudska prava, koja je zabilježila ruske vojne osmatračnice i patrole u jugozapadnoj Siriji posljednjih sedmica.