Šta su kineski "gradovi spužve" i zašto ne zaustavljaju poplave?
Inicijativa je pokrenuta kako bi se povećala otpornost na poplave u velikim gradovima i bolje iskoristila kišnica kroz arhitektonska, inženjerska i infrastrukturna podešavanja.
Ali gradovi su i dalje osjetljivi na jaku kišu. Samo u julu, poplave i povezane geološke katastrofe izazvale su 142 smrtna slučaja i nestanka, uništile 2.300 domova i izazvale direktne ekonomske gubitke od 15,78 milijardi juana (2,19 milijardi dolara), saopćilo je u ponedjeljak kinesko ministarstvo za vanredne situacije, piše Reuters.
Kina već dugo nastoji da poboljša način na koji se nosi s ekstremnim vremenskim prilikama i učini naseljene gradove manje osjetljivim na poplave i suše.
Inicijativa "Grad spužva" osmišljena je kako bi se bolje iskoristila "rješenja zasnovana na prirodi" sa manjim utjecajem za bolju distribuciju vode i poboljšanje odvodnje i skladištenja.
Ta rješenja su uključivala korištenje propusnog asfalta, izgradnju novih kanala i ribnjaka, kao i obnovu močvara, što bi poboljšalo i urbano okruženje.
Prema podacima iz 2018. godine, 641 od 654 velika i srednja grada u Kini bio je podložan poplavama, a 180 ih se suočava sa rizicima od poplava svake godine.
Studije pokazuju da su mnoge lokalne pilot inicijative pokrenute do sada imale pozitivan učinak. Ali implementacija je do sada bila nejednaka. Ukupno 30 pilot gradova spužvi odabrano je 2015. i 2016. godina. Do prošle godine, samo 64 od 654 kineska grada izradila su zakone za implementaciju smjernica gradova spužvi, rekli su istraživači u januaru.
Istraživači su rekli da je vlada do sada posvećivala "minimalnu pažnju" izgradnji gradova spužvi i pozvali da se nacionalno zakonodavstvo izradi što je prije moguće.
Ali čak i da su mjere grada spužve sprovedene u potpunosti, one ne bi mogle spriječiti ovogodišnje katastrofe.
Zhengzhou u provinciji Henan bio je jedan od najentuzijastičnijih pionira izgradnje spužvastih gradova, izdvojivši skoro 60 milijardi juana za program od 2016. do 2021. Ali projekat nije bio u stanju da se nosi sa najvećom kišom u historiji 2021. godine.
Stručnjaci vjeruju da spužvasta gradska infrastruktura može podnijeti samo 200 milimetara kiše dnevno. Na vrhuncu kišnih oluja koje su zahvatile Peking krajem jula, padavine na jednoj stanici dostigle su 745 milimetara tokom tri i po dana. U julu 2021. godine, u Džengdžou je za samo sat vremena palo više od 200 mm kiše.
Strijelci osvajaju medalje, ali nedostaje podrška: Farah Onešćuk briljirala u Srbiji
