Sve više indicija da će Iran udariti na Haifu: Koji su potencijalni ciljevi osvetničkog odgovora
Tačna priroda i vrijeme vojne operacije obavijeni su velom tajne, ali je jasno da je neizbježna, što su potvrdili izvori za iranske medije.
Dok je Tel Aviv identificiran kao jedna od mogućih meta planirane operacije odmazde, druge potencijalne mete nalaze se u Haifi, strateškom gradu na sjeveru Izraela.
Pored Tel Aviva, Haifa je dom nekoliko važnih vojnih baza, izraelskih štabova i strateških vojnih industrija, što je čini značajnom metom neposredne odmazde. Vjerodostojnost mjesta u Haifi kao potencijalnih meta potkrijepljena je izvještajima izraelskih medijskih kuća kao što su Haaretz i Yedioth Ahronoth, i još važnije, u govoru glavnog sekretara Hezbolaha Sayyeda Hassana Nasrallaha.
On je 6. augusta, govoreći o odgovoru na izraelski napad u Bejrutu, sugerirao da bi Haifa mogla biti "jedna od glavnih meta koju bi Hezbolah mogao napasti" nakon ubistva najvišeg vojnog komandanta Fuada Shukra.
Među najvažnijim vojnim lokacijama u Haifi je pomorska baza Haifa, u kojoj se nalazi izraelska mediteranska flota i najveća je pomorska baza u Izraelu. Nalazi se na sjeverozapadnoj strani kompleksa luke Haifa, najveće i najprometnije luke u Izraelu, u kojoj se odvija više od polovice regionalne pomorske i međunarodne trgovine.
Većina preostalog pomorskog prometa preusmjerena je u sredozemnu luku Ashdod posljednjih mjeseci, jer je luka Eilat na Crvenom moru bankrotirala zbog jemenske blokade.
Kompleks luke Haifa proteže se šest kilometara duž centra grada, nudeći širok raspon pomorskih usluga i kopnenih i zračnih prometnih veza sa svim dijelovima regije, što dodatno utiče na njegovu stratešku važnost.
Osim što je u njoj smještena većina izraelskih ratnih brodova i cijele podmorničke flote, luka Haifa i dalje je omiljeno mjesto za pristajanje Šeste flote američke mornarice sa sjedištem u Bahreinu, na koju otpada oko 50 posto svih posjeta istočnom Mediteranu. Svake godine prosječno 20 američkih ratnih brodova, uključujući nosače aviona pristane u Haifi, prvenstveno kako bi iskoristili njezine napredne objekte za popravak i servisiranje.
Ovu najsavremeniju infrastrukturu mornaričke luke, koja uključuje nekoliko novih zgrada, pristanište, pretovarnu jamu i razne druge objekte, izgradio je Inžinjerski evropski okrug (NAU) američke vojske tokom 2000-ih. Prema tadašnjoj komandantkinji NAU-a Margaret W. Burcham, ovi su objekti osmišljeni kako bi pomogli u održavanju "kvalitativne vojne nadmoći" Izraela nad zemljama u regiji.
Kompleks luke Haifa također uključuje vojno brodogradilište, uz Eilat i susjedni Atlit, jedno od tri u Izraelu gdje su izgrađena najveća domaća mornarička plovila.
Ostala kritična infrastruktura u kompleksu ili okolnom području uključuje plinsku elektranu na jugu, civilno-vojnu zračnu luku i rafineriju nafte sa skladišnim objektima na istoku, kao i pomorsku bazu za obuku na zapadu. Kao i kod potencijalnih meta u Tel Avivu, sve navedene lokacije u Haifi ispresijecane su gusto naseljenim stambenim područjima ili imaju dvostruku vojno-civilnu namjenu.
Mornarička baza za obuku Bahad 600 posljednjih je godina djelomično pretvorena u stambenu četvrt s novoizgrađenim stambenim zgradama, kućama i dječjom bolnicom koja se nalazi samo nekoliko metara od vojnih objekata i ratne luke.
Nedavno su, ponavljajući zabrinutost stanovnika Haife, izraelske novine Haaretz istaknule potencijalnu opasnost koju predstavljaju petrojemijska postrojenja koja sadrže opasne materijale, a koja bi mogla biti meta osvetničkog udara.
Uočili su prisutnost velike koncentracije opasnih materijala u zaljevu Haifa, što je potvrdilo istraživanje iz 2022. koje je identificiralo 81.500 opasnih izvora i 800 vrsta opasnih materijala, a svi su okruženi stambenim četvrtima.
Osim lučkog kompleksa, Haifa ima i druga značajna mjesta koja bi mogla biti gađana, poput baze za obuku zračnih snaga Bahad 21 s tehnološkim fakultetom u blizini aerodrom i zgrade ministarstva ratnih poslova između planine Carmel i obale na zapadu dio grada. Tu su i vojno-industrijski objekti, poput kompleksa 'Rafael Advanced Defense Systems' sjeverno od grada, koji se prostire na nekoliko kvadratnih kilometara.
Rafael je jedna od tri najveće izraelske vojne proizvodne kompanije koja proizvodi sisteme zaštite za oklopna vozila, zračne vojne sisteme Iron Dome i David's Sling te razne vrste krstarećih i navođenih projektila.
Napad na lidera političkog ureda Hamasa Ismaila Haniyeha u Teheranu, prema priopćenju Korpusa čuvara islamske revolucije (IRGC), uključivao je korištenje "projektila kratkog dometa naoružanog bojnom glavom teškom približno sedam kilograma", što odgovara verziji rakete Spike koje proizvodi upravo Rafael.
