Inače, na Krimu trenuno živi 60 posto Rusa, 24 posto Ukrajinaca i 12 posto tatarskih Turaka.
Ruske vlasti očekuju da tatarski Turci sutra učestvuju na referendumu kako bi javnosti u svijetu mogli pokazati da referendum nije organizovan na etničkoj osnovi.
Ipak, tatarski Turci se ne žele prikloniti Rusiji, nego žele zadržati teritorijalni integritet Ukrajine i da i dalje nastave živjeti pod kontrolom Kijeva. Naime, oni se boje da bi mogli izgubiti svoja prava kao što je bio slučaj za vrijeme Sovjetskog Saveza.
Nedim Das, glavni imam džamije u Simferopolju, gdje živi oko 10 hiljada tatarskih Turaka, izjavio je da su posljednja dešavanja na Krimu duboko zabrinuli tatarske Turke.
Još jedna tatarski Turčin Siyare Ahmet (61) kazuje kako očekuje pomoć od cijelog muslimanskog svijeta.
"Bojimo se da će nam biti oduzeti sva imovina i kuće. Ukrajina je za nas bolja od Putina. Bojimo se za našu djecu. Ne želimo da oni u budućnosti dožive ono što smo mi doživjeli u prošlosti", rekao je on.
Radnica fabrike Ruzanna Asamova (33) tvrdi da tatarski Turci neće dozvoliti da im neko ugrozi život i mir na Krimu.
Domaćica Zennure Ibrahimova (51) isto tako kaže da ne želi da buduće generacije tatarskih Turaka dožive sudbinu koju su doživjeli njihovi preci.
"Naša jedina želja je da živimo u miru i slozi. Naši roditelji su protjerani, mi to ne želimo", istakla je ona.
Tatarski Turčin Seyit Omer (88) ispričao je da je i sam doživio protjerivanje za vrijeme Sovjetskog Saveza koje bi, kako kaže, mogli ponovo doživjeti.
"Jedne noći Rusi su došli i spalili nam kuće i cijela sela. Vagonima su nas prebacili u Uzbekistan. Danima smo živjeli bez hrane i vode", istakao je on.
Vojska, šifre i tajanstvene riječi: Ruska misteriozna radio stanica aktivnija nego ikad prije
Vučić za proteste srednjoškolaca optužio nastavnike: Ko ste bre vi da vodite djecu na ulicu
