Toplinski valovi koji su pogodili Evropu i SAD bili bi skoro nemogući bez klimatskih promjena
Uz desetke miliona pogođenih ljudi na sjevernoj hemisferi i juli koji je na putu da bude najtopliji mjesec na globalnoj razini otkako postoje podaci, stručnjaci upozoravaju da još gore dolazi ako ne smanjimo emisije koje zagrijavaju planet.
Jaki toplinski valovi ovog su mjeseca zahvatili južnu Evropu, dijelove Sjedinjenih Država, Meksiko i Kinu, s temperaturama iznad 45 stepeni celzijusa.
U novoj brzoj analizi visokih temperatura, naučnici iz grupe World Weather Attribution otkrili su da bi toplinski valovi u dijelovima Evrope i Sjeverne Amerike bili gotovo nemogući bez klimatskih promjena.
"Uloga klimatskih promjena apsolutno je ogromna", rekla je klimatska naučnica Friederike Otto, s Grantham Instituta za klimatske promjene i okoliš, Imperial College London.
Visoke temperature zahvatile su veliki dio jugozapada i juga Sjedinjenih Država uključujući Phoenix u Arizoni, koji je pretrpio rekordna tri uzastopne sedmice visokih temperatura iznad 43 stepena celzijusa.
Požari na grčkom kopnu i otocima prouzrokovalisu bijeg desetina hiljada, poslali turiste u žurbu za letove za evakuaciju i potaknuli premijera da kaže da je zemlja "u ratu".
U Pekingu je vlada pozvala starije osobe da ostanu u kućama, a djecu da skrate vrijeme igranja na otvorenom kako bi smanjili izloženost vrućini i onečišćenju prizemnog ozonskog omotača.
Naučnici su već utvrdili da su klimatske promjene s oko 1,2 stepeni celzijusa globalnog zatopljenja od kasnih 1800-ih, učinile toplinske valove općenito toplijim, dužim i češćim.
Kako bi pratili koliko su se julski toplinski valovi na sjevernoj hemisferi udaljili od onoga što bi se očekivalo bez tog zagrijavanja, Otto i njezini kolege iz WWA koristili su vremenske podatke i simulacije računalnih modela kako bi usporedili klimu kakva je danas s onom iz prošlosti.
Istraživači su rekli da su se usredotočili na razdoblja kada je "vrućina bila najopasnija u svakoj regiji".
Otto je rekao da bi u prošlosti bilo "u osnovi nemoguće" da se tako jaki toplinski valovi dogode u isto vrijeme i da ljudi više ne bi trebali biti iznenađeni padanjem temperaturnih rekorda.
"Sve dok sagorijevamo fosilna goriva, vidjet ćemo sve više i više ovakvih ekstrema", kazao je.
Istraživači su otkrili da se ovi jaki toplinski valovi sada mogu očekivati otprilike jednom svakih 15 godina u Sjevernoj Americi, svakih 10 godina u južnoj Evropi i svakih pet godina u Kini.
Postat će još češći događat će se svake dvije do pet godina,ako porast temperature dosegne 2 stepena, što se očekuje za otprilike 30 godina, osim ako zemlje ne ispune svoja obećanja iz Pariškog sporazuma i brzo smanje emisije.
Studija je također otkrila da su ti toplinski valovi bili topliji nego što bi bili bez klimatskih promjena.
Prošle je sedmice vodeći NASA-in klimatolog Gavin Schmidt rekao novinarima dajuli 2023. nije samo na putu da bude najtopliji apsolutni mjesec od početka mjerenja, već i najtopliji u "stotinama, ako ne i tisućama godina".
Stručnjaci su rekli da se velika vrućina ne može pripisati samo zagrijavanju El Nino vremenskog obrasca, za koji se ne očekuje da će ojačati do kasnije tokom godine.
Kao i kod drugih utjecaja klimatskih promjena, najranjiviji su oni koji su najviše ugroženi.
Prošle je sedmice Svjetska zdravstvena organizacija objavila da ekstremna vrućina opterećuje zdravstvene sisteme, pogađajući starije ljude, dojenčad i djecu. WHO je rekao da je posebno zabrinut za osobe s kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom i astmom.
