"Trenutak za historiju": Kako su Amerikanci tiho podržali vojnu akciju Izraela protiv Hezbolaha

"Ne tražimo uvijek dozvolu"

Danny Danon, izraelski ambasador u Ujedinjenim narodima, odbio je u ponedjeljak komentirati privatne razgovore između izraelskih lidera i američkih zvaničnika kada su ga pitali o Hochsteinovim i razmjenama drugih.

"Ne tražimo uvijek dozvolu za sve što radimo", rekao je o dvjema zemljama, dodajući: "Mislim da ono što kažu javno odražava cilj koji bi željeli vidjeti — diplomatsko rješenje, protiv čega mi nismo."

U pozivima i sastancima sredinom septembra, izraelski zvaničnici su generalno naveli da se njihova vojska priprema za preusmjerenje fokusa. Nisu ponudili detalje. Hochstein i McGurk prenijeli su svojim izraelskim kolegama da — iako i dalje savjetuju oprezan pristup — vrijeme vjerovatno odgovara za takav potez, posebno nakon što je Hezbolah značajno oslabljen u prethodnim mjesecima.

Dok je Hezbolah dugo tvrdio da će se "dogovarati" s Izraelom samo ako postigne primirje s Hamasom s kojima se bori u Gazi, američke procjene su u tom trenutku ukazivale da Hamas vjerovatno neće pristati na dogovor o primirju uskoro. To je značilo da bi mogao biti trenutak da se više fokusira na Hezbolah sam — i da se razdvoje ta dva sukoba.

Ovaj posljednji sukob s Hezbolahom počeo je dan nakon 7. oktobra, kada je grupa počela ispaljivati rakete iz Libana u Izrael.

Američki zvaničnici su malo znali o tome što Izrael tačno planira, ali čak i dok su podržavali pritisak Izraela na Hezbolah, savjetovali su oprez. Upozorili su da bi, ako Izrael ode predaleko, mogao riskirati eskalaciju situacije u potpuni regionalni rat — nešto što je administracija pokušavala izbjeći skoro godinu dana. Također su naglasili da je jedini način za okončanje sukoba putem dogovorenog diplomatskog sporazuma.

Zvaničnici iz obavještajne zajednice, na brifinzima i razgovorima s članovima Kongresa prošle sedmice, rekli su da su sve više zabrinuti zbog potencijala za direktan kopneni sukob između Izraela i Hezbolaha. Slični razgovori odvijali su se u State Departmentu, gdje su zvaničnici bili zabrinuti zbog sve većeg broja civilnih žrtava u Libanu.

Neki u administraciji kažu da ono što izgleda kao jaz zapravo predstavlja Sjedinjene Države koje istovremeno slijede više puteva.

"Oba stava mogu biti tačna — SAD može željeti diplomatiju i podržavati šire ciljeve Izraela protiv Hezbolaha", rekao je visoki američki zvaničnik. "Jasno je da administracija balansira na tankoj liniji, ali nije jasno koja je ta linija."

Iza kulisa, Hochstein, McGurk i drugi visoki američki sigurnosni zvaničnici opisuju izraelske operacije u Libanu kao trenutak koji definira historiju — onaj koji će oblikovati Bliski istok na bolje u godinama koje dolaze.

Njihovo viđenje situacije je sljedeće: Izrael je uništio vrhunski komandni sastav Hezbolaha u Libanu, ozbiljno potkopavši sposobnosti grupe i oslabivši Iran, koji je koristio Hezbolah kao posrednika i projekciju moći.

Bijela kuća na tankoj liniji

Čini se da su se unutrašnje podjele u administraciji donekle smirile posljednjih dana, pri čemu su se u ponedjeljak u Bijeloj kući okupili najviši američki zvaničnici s predsjednikom Joeom Bidenom kako bi razgovarali o situaciji na terenu. Većina se složila da sukob, iako krhak, može pružiti priliku za smanjenje iranskog utjecaja u Libanu i regiji.

Ipak, Bijela kuća je na tankoj liniji, rekli su američki i izraelski zvaničnici. Bidenova administracija želi podržati akcije Izraela protiv grupe koju SAD označava kao terorističku, a koja je ubila Amerikance i prijeti regiji. Ali nije ugodno potpuno — ili javno — podržati izraelsku kampanju jer se boji da će otići preduboko u libansku teritoriju, izazivajući potpuni rat, rekao je jedan američki zvaničnik.

Javna poruka administracije Izraelu i dalje je: Izbjegavajte eskalaciju i nastavite s diplomacijom s Hezbolahom — posebno s 21-dnevnim primirjem koje su prošle sedmice predložili SAD i Francuska.

To je bio slučaj uprkos razvoju događaja u izraelskoj operaciji. Oni su uključivali napade na hiljade operativaca Hezbolaha koristeći eksplodirajuće pejdžere i vokitokije te uništenje najviših redova Hezbolaha, uključujući napad koji je u petak ubio njegovog vođu, Hassana Nasrallaha.

Državni sekretar Antony Blinken pozvao je Izrael i Hezbolah da prihvate primirje, čak i dok je on — poput Bidena i drugih — zadovoljan što je Nasrallah uklonjen.

"Što se tiče Libana, koji je najbolji način za postizanje deklarisanog cilja stvaranja okruženja u sjevernom Izraelu koje ljudima daje povjerenje da se vrate svojim domovima? Kao što sam rekao, vjerujemo da je diplomatski put najbolji", rekao je u petak usred izvještaja da je Nasrallah ubijen.

Kada je Bidena u ponedjeljak na konferenciji za novinare upitano da li mu je ugodno sa ciljanom kopnenom akcijom Izraela u Libanu, predsjednik je rekao: "Dobro bi bilo da se oni zaustave. Trebali bismo sada imati primirje."

Ali pregovori o prijedlogu za 21-dnevno primirje koje su prošle sedmice najavili SAD su praktično zaustavljeni, rekao je jedan američki zvaničnik, dok Izrael nastavlja napade na položaje Hezbolaha.

Situacija se dodatno eskalirala u ponedjeljak kada su izraelske specijalne snage prešle granicu, ciljajući mrežu tunela Hezbolaha i druge komandne centre, rekao je još jedan američki zvaničnik za Politico.

Izraelci su planirali pokrenuti značajno veći kopneni napad na Liban ove sedmice, ali Bidenovi zvaničnici su bili protiv toga, tražeći od Izraela da bude više selektivan u svojim operacijama.