Turci sve znali prije šest mjeseci: Kako su se zvijezde posložile sirijskim pobunjenicima da svrgnu Assada
Operacija, pokrenuta prije jedva dvije sedmice, brzo je ostvarila svoj početni cilj – zauzimanje drugog po veličini sirijskog grada Aleppa – što je iznenadilo gotovo sve. Od tada, za nešto više od sedmice, savez pobunjenika stigao je do Damaska i u nedjelju okončao pet decenija vladavine Assadove porodice.
Munjevito napredovanje oslanjalo se na gotovo savršeno poklapanje okolnosti za snage koje se protive Assadu: njegova vojska bila je demoralizirana i iscrpljena; njegovi glavni saveznici, Iran i libanski Hezbolah, bili su ozbiljno oslabljeni sukobom s Izraelom; a njegov drugi ključni vojni podržavalac, Rusija, bila je ometena i gubila interesovanje.
Pobunjenici nisu mogli krenuti naprijed bez da prvo obavijeste Tursku, koja je od samog početka rata bila glavni podržavalac sirijske opozicije, rekli su izvori – diplomata iz regije i član sirijske opozicije.
Turski angažman
Turska ima trupe na terenu na sjeverozapadu Sirije i pruža podršku nekim od pobunjenika koji su namjeravali učestvovati u ofanzivi, uključujući Sirijsku nacionalnu armiju (SNA) – iako glavnu frakciju u savezu, Hayat Tahrir al-Sham (HTS), smatra terorističkom grupom.
Smjeli plan pobunjenika bio je ideja HTS-a i njegovog vođe Ahmeda al-Sharaa, poznatijeg kao Abu Mohammed al-Jolani, rekao je diplomata.
Zbog svojih ranijih veza s Al-Qaidom, Jolani je označen kao terorista od Washingtona, Evrope i Turske.
Međutim, tokom protekle decenije, HTS, ranije poznat kao Front al-Nusra, pokušao je ublažiti svoj imidž, upravljajući kvazi-državom s centrom u Idlibu, gdje je, prema riječima stručnjaka, ubirao poreze na komercijalne aktivnosti i stanovništvo.
Vlada turskog predsjednika Tayyipa Erdogana, koja je 2020. sklopila dogovor s Rusijom o deeskalaciji sukoba na sjeverozapadu Sirije, dugo je bila protiv takve velike ofanzive pobunjenika, strahujući da bi to moglo dovesti do novog vala izbjeglica na njenu granicu.
Međutim, pobunjenici su osjetili promjenu u stavu Ankare prema Assadu početkom ove godine, rekli su izvori, nakon što je odbio ponovljene Erdoganove pokušaje da unaprijedi političko rješenje vojnog zastoja, koji je Siriju podijelio između režima i mozaika pobunjeničkih grupa s nizom stranih sponzora.
Izvor iz sirijske opozicije rekao je za Reuters da su pobunjenici Turskoj prikazali detalje planiranja nakon što su Erdoganovi pokušaji angažmana s Assadom propali.
Poruka je bila: "Drugi put nije uspio godinama – pa pokušajte naš. Ne morate ništa raditi, samo ne intervenirajte."
Reuters nije mogao utvrditi tačnu prirodu komunikacije. Hadi Al-Bahra, čelnik međunarodno priznate sirijske opozicije u inostranstvu, rekao je prošle sedmice za Reuters da su HTS i SNA imali "ograničeno" zajedničko planiranje prije operacije i dogovorili se da "postignu saradnju i izbjegnu sukobe". Dodao je da je turska vojska vidjela šta naoružane grupe rade i o čemu raspravljaju.
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je u nedjelju u Dohi da Erdoganov trud posljednjih mjeseci da dopre do Assada nije uspio i da je Turska "znala da nešto dolazi".
Međutim, zamjenik ministra vanjskih poslova Turske, Nuh Yilmaz, rekao je na konferenciji o bliskoistočnim pitanjima u Bahreinu u nedjelju da Ankara nije iza ofanzive i da nije dala svoj pristanak, rekavši da je zabrinuta zbog nestabilnosti.
Ministarstva vanjskih poslova i odbrane Turske nisu direktno odgovorila na pitanja Reutersa o vezi između HTS-a i Ankare u vezi s operacijom u Aleppu. U odgovoru na pitanja o svjesnosti Turske o pripremama na bojnom polju, turski zvaničnik rekao je za Reuters da HTS "ne prima naredbe niti smjernice od nas (i) ne koordinira svoje operacije s nama."
Zvaničnik je rekao da "u tom smislu" ne bi bilo ispravno reći da je operacija u Aleppu provedena uz odobrenje ili zeleno svjetlo Turske. Turska obavještajna agencija MIT nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Pobunjenici su udarili kada je Assad bio najranjiviji
Ometena ratovima na drugim mjestima, njegovi vojni saveznici – Rusija, Iran i libanski Hezbollah – nisu uspjeli mobilizirati odlučujuću vatrenu moć koja ga je godinama podržavala.
Slabe sirijske oružane snage nisu bile u stanju pružiti otpor. Izvor iz režima rekao je za Reuters da su tenkovi i avioni ostali bez goriva zbog korupcije i pljačke – što je ilustracija koliko je sirijska država bila oslabljena.
Tokom posljednje dvije godine, moral u vojsci se znatno urušio, rekao je izvor koji je tražio anonimnost zbog straha od odmazde.
Aron Lund, saradnik u Century International, think-tanku fokusiranom na Bliski istok, rekao je za Reuters da je koalicija predvođena HTS-om bila jača i koherentnija od bilo koje prethodne pobunjeničke sile tokom rata, "i veliki dio toga je zasluga Abu Mohammeda al-Jolanija". Međutim, ključni faktor bila je slabost režima.
"Nakon što su tako izgubili Aleppo, režimske snage se nikada nisu oporavile, a što su pobunjenici više napredovali, Assadova vojska postajala je slabija", rekao je Lund.
Brzina napredovanja pobunjenika, pri čemu je Hama zauzeta 5. decembra, a Homs pao otprilike u nedjelju istovremeno kada su vladine snage izgubile Damask, nadmašila je sva očekivanja.
"Bila je to prilika, ali niko nije očekivao da će režim ovako brzo pasti. Svi su očekivali barem neki otpor", rekao je Bassam Al-Kuwatli, predsjednik Sirijske liberalne stranke, male opozicione grupe sa sjedištem izvan Sirije.
Američki zvaničnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, rekao je da, iako je Washington bio svjestan ukupne podrške Turske pobunjenicima, nije bio informiran o bilo kakvom prešutnom odobrenju Turske za ofanzivu na Aleppo. Vijeće za nacionalnu sigurnost Bijele kuće nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar o ulozi Turske.
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump u nedjelju je rekao da je napuštanje Assada od strane Rusije dovelo do njegovog pada, dodajući da ga Moskva nikada nije trebala štititi na prvom mjestu, a zatim izgubiti interes zbog rata u Ukrajini koji nikada nije trebao početi.
Predsjednik Izraela Benjamin Netanyahu u nedjelju je istaknuo ulogu svoje zemlje u slabljenju Hezbollaha, za kojeg su izvori rekli Reutersu da je povukao svoje preostale trupe iz Sirije u subotu.
Posljedice sukoba u Gazi
Izvori upoznati s rasporedom Hezbolaha rekli su da je ta grupa, koju podržava Iran i koja je podržala Assada u ranim fazama rata, već povukla mnoge svoje elitne borce iz Sirije tokom protekle godine kako bi podržala svoje snage u sukobu s Izraelom – sukobu koji je proizašao iz rata u Gazi.
Izrael je Hezbollahu zadao teške udarce, posebno nakon što je u septembru pokrenuo ofanzivu, ubivši vođu grupe Hassana Nasrallaha i mnoge njegove komandante i borce.
Ofanziva pobunjenika u Siriji počela je istog dana kada je na snagu stupilo primirje u libanskom sukobu 27. novembra. Izvori upoznati s Hezbollahom rekli su da se grupa nije željela upuštati u velike bitke u Siriji dok se fokusira na dug put oporavka od teških gubitaka.
Za savez pobunjenika povlačenje Hezbolaha predstavljalo je vrijednu priliku. "Samo smo htjeli poštenu borbu između nas i režima", rekao je izvor iz sirijske opozicije za Reuters.
Pad Assada predstavlja veliki udarac iranskom utjecaju na Bliskom istoku, dolazeći tako brzo nakon ubistva Nasrallaha i štete nanesene Hezbollahu od strane Izraela.
S druge strane, Turska sada izgleda kao najmoćniji vanjski akter u Siriji, s trupama na terenu i pristupom vođama pobunjenika.
Pored osiguravanja povratka sirijskih izbjeglica, ciljevi Turske uključuju smanjenje moći sirijskih kurdskih grupa koje kontroliraju široke dijelove sjeveroistočne Sirije i koje podržavaju Sjedinjene Američke Države. Ankara ih smatra terorističkim grupama.
Kao dio početne ofanzive, Turskom podržana SNA zauzela je velike teritorije, uključujući grad Tel Refaat, od kurdskih snaga koje podržava SAD. U nedjelju je turski sigurnosni izvor rekao da su pobunjenici ušli u sjeverni grad Manbij nakon što su ponovno potisnuli Kurde.
"Turska je ovdje najveći vanjski pobjednik. Erdogan se pokazao na pravoj – ili barem pobjedničkoj – strani historije jer su njegovi saveznici u Siriji odnijeli pobjedu", rekao je Birol Baskan, politički naučnik sa sjedištem u Turskoj i bivši vanredni saradnik u Middle East Instituteu.
