Turska insistirala da NATO ne uvodi ekonomske i političke sankcije Bjelorusiji
NATO savez je u srijedu objavio saopćenje u kojem osuđuju bjeloruske akcije presretanja aviona i hapšenja novinara i opozicionara Protaševiča, međutim saopćenje je bilo znatno umjerenije u odnosu na ranije iznesene primjedbe generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga te baltičkih zemalja i Poljske.
Prema navodima diplomata koji su dali izjave za Reuters, Ankara je insistirala na tome da se uvođenje sankcija Bjelorusiji, te pozivi za puštanje političkih zatvorenika izostave iz teksta saopćenja NATO-a. Osim toga, u saopćenju se nije spominjala ni suspenzija saradnje NATO-a s Bjelorusijom, a za izostavljanje ove formulacije je također zaslužna Turska.
Kako prenosi Reuters, diplomatski zvaničnici ističu kako Turska na ovaj način, politikom "nezamjeranja" želi očuvati veze s Rusijom, najvećim bjeloruskim saveznikom kao i ekonomske odnose s Bjelorusijom koji se ogledaju u relaciji s Turkish Airlinesom koji ima redovne liniji prema Bjelorusiji, tačnije Minsku.
"Insistiranje Turske na blažoj verziji teksta uznemirilo je brojne saveznike NATO-a kao što su Poljska, Litvanija i Latvija koje su tražile oštrije formulacije. Nije jasno zašto Ankara u ovom trenutku brani Lukašenka", rekli su diplomate.
Iako je Turska članica NATO-a, posljednjih nekoliko godina odnosi Ankare i drugih članica NATO-a nisu idealni. Turska trenutno vodi rasprave s Francuskom oko smjera turske politike u Libiji, a problemi su prisutni i u odnosima sa SAD-om.
Kamen spoticanja u odnosima predstavljaju pitanja poput situacije u Siriji, grčko-turskih problema u istočnom Mediteranu te nabavka ruskog raketnog sistema S-400 čemu se SAD oštro protivi.
Uprkos činjenici da je članica NATO saveza, turski zvaničnici su ponovili kako ova država ima pravo voditi suverenu vanjsku politiku bez utjecaja drugih članica.