Turska vlada će uskoro pokrenuti ustavne promjene kako bi proširili Erdoganove ovlasti
Predsjednik Tayyip Erdogan, koji vlada Turskom od 2003., inzistira na donošenju novog ustava kojim bi se ojačala predsjednička funkcija, čime bi on dodatno učvrstio svoju moć.
Neke ankete su ranije pokazale kako se većina Turaka protivi toj izmjeni.
No, od neuspjelog puča u julu Erdogan je konsolidirao svoju moć i popularnost. Tada je poginulo 240 boraca odanih vladi, 100 pobunjenih vojnika, te je uvedeno vanredno stanje kako bi se iz sigurnosnih i civilnih službi izbacilo one koje su sudjelovali u uroti.
Yildirim, Erdoganov čovjek od povjerenja kojeg je postavio na premijersku poziciju u maju, u televizijskom prijenosu je rekao pripadnicima svoje Stranke pravde i razvoja (AKP) kako sadašnja politička de facto situacija mora dobiti i pravni status.
Takav sistem pomogao bi državnim institucijama da usklađenije djeluju, te bi osiguralo političku stabilnost, smatra Yildirim, prenosi Hina.
"Ponovno ćemo poduzeti korake u tom smjeru, te će o tome odlučiti parlament ili narod", izjavio je Yildirim, obvezujući se na čvrstu saradnju s Erdoganom u donošenju tih izmjena.
Erdogan je kao najpopularniji turski političar u 80 godina, izabran 2014. na mjesto predsjednika nakon što je tri mandata proveo kao premijer. Trenutni zakoni mjesto predsjednika tretiraju kao većinom ceremonijalnu ulogu.
Bilo kakva promjena ustava zahtijeva glasove najmanje 367 od ukupno 550 zastupnika kako bi direktno prošla, a Yildirimova vladajuća stranka AKP ima 317 zastupničkih mjesta. Reforma može biti tema referenduma ako na njega pristane 330 zastupnika.
Čelnik opozicionog Nacionalističkog pokreta (MHP), koji ima 40 zastupnika, u utorak je napustio svoju prijašnju retoriku protivljenja promjeni ustava, istaknuvši kako se sada neće usprotiviti tom planu jer bi on "osnažio trenutni sistem".
Yildirim je rekao kako Bahcelijeve izjave bude nadu, te da prihvaća njegov poziv da ubrzano u parlament uputi amandman ustava.
"Bahceli je uvidio da je potrebno ukloniti blokadu sistema, a njegove izjave su put prema tome, što je ohrabrujuće", istaknuo je turski premijer.
Druga i treća najveća stranka u turskom parlamentu, Republikanska narodna stranka Turske (CHP) i kurdska Narodna demokratska stranka (HDP), protive se takvom ukidanju turskog parlamentarnog sistema.
Iman Šemić u utrci za fotomodel FBiH: Otkrila nam je kako teku pripreme za ovu svečanost
