Turski admiral oštro poručio da ne želi Američke ili NATO brodove u Crnom moru
Komandant mornaričkih snaga, admiral Ercüment Tatlıoğlu boravio je u komandnom centra za obuku Mornaričke podoficirske škole Karamürselbey MSÜ u okrugu Altınova u Yalovi u okviru događaja 133. godišnjice uspostave mornaričkih dočasničkih škola.
U okviru svečanosti, dok su studenti podoficiri prolazili kroz svečanost, avioni i helikopteri pripadnika Ratne mornarice izveli su pozdravni let. Gledajući paradu, komandant mornaričkih snaga admiral Ercüment Tatlıoğlu održao je govor.
"Izjavljujemo da ne želimo NATO ili Ameriku u Crnom moru. Naš cilj je sigurno da se Montreux poštuje. Oni ne bi trebali pretvoriti Crno more u Bliski istok. Ne želimo da koja država ili NATO uđu u Crno more. Ne želimo", kazao je Tatlıoğlu
U svom govoru, Tatlıoğlu je istakao da postoje različiti problemi u regiji Crnog mora.
"Napetosti koje su počele s Gruzijom i Rusijom 2008., problemi Južna Osetija-Sjeverna Osetija, isti problemi u Abhaziji, okupacija Krima 2014., Kerčki tjesnac 2018., ukrajinsko-ruski rat koji je započeo 2022., nove geopolitičke borbe u Crnom moru. Kao što znate, NATO pokušava poduzeti neke mjere u Crnom moru. Međutim, objavljujemo da ćemo sami poduzeti ove mjere u Crnom moru i objavljujemo da ne želimo NATO ili Ameriku u Crnom moru", kazao je komandant turske mornarice.
Naveo je kako je više od 400 mina ispušteno u Crno more od početka rusko-ukrajinskog rata, a da je 17 došlo do turske obale i da dvije nisu pronađene.
"Istodobno, kao što znate, osiguravamo sigurnost 'žitnog koridora' u Crnom moru. Iako je žitni koridor zatvoren 2023. godine, nastavljaju se pokušaji njegovog ponovnog otvaranja Osigurali smo svu sigurnost u Crnom moru. Kao Turska, osiguravamo svu sigurnost u Crnom moru. Ne bi trebali Crno more pretvoriti u Bliski istok. Stoga ne želimo da bilo koja država ili NATO uđu u Crno more”, rekao je.
Poručio da mornaricu treba i dalje razvijati ali da imaju snažne mornaričke zračne snage sa 25 bespilotnih letjelica, 12 pomorskih patrolnih aviona, tri aviona opće namjere i 41 helikopterom.