Rastuća zajednica
31

U Berlinu je sve više Jevreja, planira se izgradnja novih sinagoga: Ne želimo život iza zatvorenih vrata

B. R.
Sinagoga u Berlinu (Foto: EPA-EFE)
Sinagoga u Berlinu (Foto: EPA-EFE)
Jevrejska zajednica u Berlinu buja zahvaljujući i dolasku izbjeglica iz Ukrajine. Jevrejske institucije ponovno postaju sve češća slika grada.

"Naša sinagoga s 250 mjesta je postala premala. Na velike blagdane prošle godine smo imali po skoro 700 ljudi, na Jom Kipur 900 ljudi. Činjenica da se sinagoga mora toliko proširiti je znak povjerenja Jevreja u njemačko društvo", izjavio je za Deutsche Welle (DW) rabin Yehuda Teichtal koji želi osjetno povećati svoju sinagogu u zapadnom dijelu Berlina, koja je svečano otvorena 2007. godine.

Sinagoga na Munsterskoj ulici, koja je otvorena u prisustvu tadašnjeg ministra vanjskih poslova i sadašnjeg predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera, bila je prva nova jevrejska bogomolja izgrađena u Berlinu nakon Drugog svjetskog rata. Teichtal sada planira izgraditi najveću poslijeratnu sinagogu u Njemačkoj.

"Ortodoksno i otvoreno"

Ovaj 50-godišnjak, koji je rođen u New Yorku, živi u glavnom gradu Njemačke 26 godina, a od 2012. je i rabin jevrejske zajednice u Berlinu. On pripada jevrejskom pokretu Chabad Lubavich, koji, prema riječima Teichtala, nije samo ortodoksna grupa u judaizmu.

"Mi smo ortodoksni i otvoreni. Poštujemo sve ljude, bez obzira jesu li Jevreji ili nejevreji, heteroseksualni ili homoseksualni, neovisno iz koje kulture dolaze", poručio je.

Od 2007. uz sinagogu djeluje i jevrejski obrazovni centar. Nekoliko koraka dalje su završni radovi na Pears Jewish Campusu koji će biti otvoren u julu, a u kojem će se nalaziti Tradicionalna jevrejska škola i dječji vrtić koji se trenutno još nalazi u kontejnerima.

Jevrejska zajednica u Berlinu se već godinama povećava. Jevreji su, na osnovu posebnog ugovora s Njemačkom, došli iz bivšeg Sovjetskog Saveza prije 30 godina. Proteklih godinu dana u Njemačku su stigle i mnoge jevrejske izbjeglice iz Ukrajine.

No, u glavnom gradu Njemačke danas žive i mladi Izraelci čiji su preci bili Berlinci koji su pobjegli pred nacistima ili izgubili srodnike u holokaustu. Teichtal govori o "rastućem jevrejskom životu u Berlinu" i rastućem interesu za ono što njegova zajednica nudi. Procjenjuje da u gradu živi oko 50.000 Jevreja.

"Raznolikost i živost"

U Berlinu se trenutno planiraju dva velika projekta izgradnje sinagoga. U četvrti Kreuzberg se sljedećih nekoliko godina u potpunosti obnavlja sinagoga na Fraenkel obali, koju su nacisti uništili tokom progona u novembru 1938., a u zapadnoj četvrti Wilmersdor sinagoga treba biti proširena. Teichtal to vidi kao "znakove procvata, raznolikosti, vitalnosti", ali i povjerenja.

"Jevrejski život, između ostalog, znači: ostati ovdje uz pozitivno, živo zajedništvo", kazao je.

Tokom proširenja prostorija, koja je do sada bila orijentirana prema istoku, ubuduće će biti okrenuta prema Jerusalemu.

Kao i projekat jevrejskog kampusa, i proširenje sinagoge je povjereno berlinskom arhitektonskom uredu Tchoban Voss Architekten. Teichtal očekuje da će izgradnja sinagoge koštati 20 miliona eura i oslanja se na podršku javnosti i donacije.

"Donacije, velike ili male, iznimno su važne. Ne možemo sami i potrebna nam je svačija pomoć", ukazao je rabin.

Troškovi izgradnje jevrejskog kampusa u međuvremenu su narasli na 25 miliona eura zbog posljedica pandemije koronavirusa.

Ne pristaju na život iza zatvorenih vrata

Pokret Chabad održava slične centre u gradovima širom svijeta. Do njegove sinagoge u Berlinu, kao i do mnogih jevrejskih institucija u gradu, može se doći jedino nakon temeljne sigurnosne kontrole. To je reakcija na sve češće antisemitske incidente i prijetnje. No, pokret se i dalje oslanja i naglašava otvorenost svog projekta.

"Neprihvatljivo je da se život Jevreja vodi iza zatvorenih vrata i da ih se ljudi ne usuđuju posjetiti", kazao je Teichtal.

Njegovu ustanovu obilaze posjetitelji iz cijele Njemačke, ali i međunarodni gosti. Teichtal usput spominje planirani restoran i zalogajnicu, planiraju se zajednička čitanja i filmske projekcije.

"To je jevrejski život u Njemačkoj. Jevrejski život u Njemačkoj nije samo borba protiv antisemitizma", zaključio je Teichtal.