Ukrajinski pisac Andrij Ljubka: Rat je izrodio antirusku generaciju i to se više ne može promijeniti

Također, ističe kako je veoma bitno naglasiti da u pravnom smislu Ukrajina nije u ratu, već je u toku antiteroristička operacija.

"Na istoku države u pravnom smislu već osam godina traje antiteroristička operacija. Šta se sada promijenilo? Zbog prijetnji da će Rusija početi novu fazu aktivnog rata, da će doći do Kijeva ili okupirati grad kao što je Harkov ili zauzeti Mariupolj, najveću luku na Azovskom moru, ljudi su počeli strahovati. Kada počne aktivna faza rata, sve će se promijeniti, ali sada je život normalan, kao i kod vas ili u bilo kojoj drugoj državi", pojašnjava ukrajinski pisac.

Naglašava kako bi rat proizveo dvije posljedice - hiperinflaciju i opću mobilizaciju.

"Jedna od najtežih posljedica nakon 2014. godine bila je hiperinflacija. Niko nije želio investirati u Ukrajinu. Kada bismo otišli u Slovačku, ne bismo mogli zamijeniti ukrajinski novac, jer se kurs toliko mijenja da ga više niko i ne smatra novcem. Također, kada počne rat ili ako uđemo u novu fazu prijetnje, počinje opća mobilizacija. U svakoj porodici je neki mladi muškarac i moguće je da sutra ili prekosutra dobijemo poziv za mobilizaciju. To je situacija u kojoj je veoma teško živjeti", ističe Ljubka.

Pojašnjava kako se posljednjih sedmica građanima vraća osjećaj koji su imali 2014. godine.

"Ova tema je bila aktuelna sve ove godine, ali veoma je teško živjeti u stanju rata. Kada je počelo 2014. godine, kod nas na zapadu Ukrajine ljudi su govorili da nije normalno da mi slavimo neki praznik ili pijemo kafu dok neko sjedi u rovu u Donbasu. Normalan život je smatran kao nešto što je moralno loše. Mi smo u suštini u svakodnevnom životu izbrisali ovu temu stalne strepnje, da niko nije o tome htio da priča. Psihički, ova situacija napetosti je takva da nije moguće da živiš u njoj. Sada se to vratilo i ljudi se spremaju na svakodnevnom nivou na nešto gore", objašnjava pisac.

"Ukrajinci su prošli kroz evoluciju"

Od posljednjeg većeg sukoba u Ukrajini prošlo je osam godina. Na pitanje šta se u mentalitetu naroda od tada promijenilo, naš sagovornik ističe kako su Ukrajinci prošli kroz evoluciju.

"Moram reći da niko nije napravio više za identitet Ukrajinaca kao Putin. Ovo stanje rata promijenilo je čitav naš odnos prema sebi, regionalnim razlikama, ruskoj kulturi. Kada je rat počeo 2014. godine, to je bilo iznenađenje za sve nas. Mislili smo da je Rusija bratska, da nije moguće da ratujemo. Bilo je kao blitzkrieg. Teško je reći i kada je tačno počeo rat, jer je bilo kao fantastika. Zbog toga svi Ukrajinci i mi koji živimo na zapadu, u Kijevu, ali i blizu Rusije i okupiranih teritorija, vide da to što je Putin donio tamo nije dobro", pojašnjava Ljubka.

Na pitanje kakav je zapravo život na područjima koja drže proruski separatisti, pisac ističe kako se tu radi o kvazirepublikama u kojima ne postoje mogućnosti za bilo šta. Građani žive u "magli" i bez pasoša. Naročito je teška situacija na Krimu.

"Krim je sada zatvoren i tu nema nade da će se nešto promijeniti. Mi kada gledamo tokom ljeta web kamere, šta se dešava na plažama, tamo je prazno. Unutar Ukrajine imamo 1,5 miliona izbjeglica, ljudi koji su pobjegli od ruskog mira, jer on ne donosi ništa. Rusija kao neka opcija za život uopće nije privlačna. Ta država definitivno ima snagu, ali to kako žive Rusi nama nije privlačno. Kada govorimo da hoćemo da se pridružimo Evropi, naša mašta nije Evropska unija. Hoćemo da živimo kao Šveđani, Nijemci, a ne kao Rusi. To je 'problem' i Putin više ne može igrati na tu kartu. Probao je 2014. godine predstaviti stvari tako kao da je ovo građanski ukrajinski rat, ali to sada nije moguće. Mi između sebe nemamo konflikta, nema napetosti između pravoslavaca i grkokatolika ili onih koji govore ruski ili ukrajinski jezik", smatra Andrij.

Na pitanje koliko je zapravo realno govoriti o ruskoj invaziji na Ukrajinu, Ljubka ističe kako Putin može okupirati dijelove, ali ih ne može kontrolisati.

"Može nas okupirati, ali ne i pobijediti. Stav prema Rusiji se promijenio. Ne gledamo ih kao blisku državu. Imam kćerku, ali ne želim da ona čita literaturu na ruskom. Mi se ne možemo više vratiti u stanje prije rata i promijeniti svoj stav. To je duboka promjena iznutra, promjena mentaliteta čitavog naroda. U toj stvari Putin nikada neće pobijediti", pojašnjava.

Tokom razgovora, neminovno smo se osvrnuli i na odnose između samih Ukrajinaca i Rusa, ukrajinskog shvatanja Rusije, ali i ruskog shvatanja Ukrajine. Između ostalog, Ljubka ističe da je problem koji Putin ima s Ukrajinom zapravo problem uspješnog primjera države.

"Nakon 2014. godine nadali su se kolapsu ekonomije. U suštini, vidimo da se takvo nešto nije dogodilo. Putinu je bilo bitno za unutrašnju rusku potrebu da Ukrajina bude 'propala država' i da Rusija tu pomogne kao mirotvorac te da uđe i zavede red. To se nije dogodilo. Sam primjer da Ukrajina živi kao država, primjer je za građane Rusije da može biti drugačije i da demokratija funkcioniše", objašnjava naš sagovornik.

Također, Ljubka se osvrnuo i na Putinove "historijske" snove o ujedinjenju Bjelorusije, Rusije i Ukrajine, koje je ruski predsjednik iznio još u svom eseju koji je objavljen tokom jula 2021. godine.

"Ovaj rat je također konflikt koji ima svoje historijsko porijeklo. Putinova verzija priče je da postoje tri bratska naroda, Ukrajinci, Rusi i Bjelorusi i da je Kijevska Rusija bila jedna država. Također ističe da među nama nema razlika i da smo jedan narod. Zbog ove verzije, on smatra da sve što je historijski pravio Zapad na ovim prostorima, da je htio zapravo oteti Ukrajinu od Rusije. U ruskoj verziji se vjeruje da ne postoji ukrajinski jezik i da je to izmišljotina. Putin sve posmatra kao igru Zapada protiv Rusije" pojašnjava.

Također, ističe kako trenutno u Ukrajini postoji jedan veliki problem.

"Naša drama je u tome kada vidimo da se naša sudbina odlučuje između Rusije i SAD-a, a da nema Ukrajinaca. Sada je veliki šah i igra u kojoj igraju velike sile. Mi u tome malo šta odlučujemo, ali ako počne rat, ginu Ukrajinci", naglašava Andrij.

Historijske veze

Vladimir Putin i snovi o Ukrajini: Esej predsjednika kao suština ruske politike prema Kijevu

Ističe kako je veliki problem i samih Ukrajinaca to da su opsjednuti prošlošću, a ne budućnošću države.

"Historija je mnogo bitnija za nas. Naše glavne diskusije su o Drugom svjetskom ratu, ko je bio prije hiljadu godina na tronu u Kijevu, je li bio čisti Ukrajinac ili ne. Mi pričamo mnogo više o kozacima iz 17. stoljeća nego o tome kako možemo reformisati svoju armiju, da li će biti kompatibilna s NATO savezom", objašnjava Andrij tokom razgovora.

Poveznice Ukrajine i Bosne i Hercegovine

Tokom svog školovanja Andrij je 2014. godine na Univerzitetu u Varšavi diplomirao i Balkanologiju. Svoju zainteresovanost za područje Balkana, ali i same Bosne i Hercegovine zadržao je sve do danas te ističe kako su i brojni Ukrajinci upućeni u stanje u BiH te da se paralele između ukrajinske krize i krize u BiH često prave.

"Ja znam vaš jezik i gledam šta se sve dešava. Zanimaju me stavovi intelektualaca, ali i komentari na društvenim mrežama. Vidim da u Bosni niko ne zna šta je Ukrajina i o čemu se ovdje radi. Moram da kažem da smo za ovih osam godina mi upoznali Bosnu, ali i teritoriju bivše Jugoslavije, mnogo bolje nego što vi znate o nama. Kada je počeo rat, imali smo modu čitanja jugoslavenskih pisaca koji su pisali o ratu. Kod nas svaki obrazovan čovjek zna sve o opsadi Srajeva, jedan od najpopularnijih pisaca je Miljenko Jergović. Znamo dosta toga. Gledamo tv i kod nas eksperti koji pričaju mogu spominjati Bosnu i Dejton i većina ljudi zna o čemu se radi. Osam godina govorimo da ne želimo potpisati neki takav Dejton i da ne bismo mogli tako funkcionisati", objašnjava Ljubka.

Također, naglašava kako bi "ukrajinski Dejton" i dodjeljivanje prava veta separatističkim teritorijama stvorili velike probleme.

"Mi imamo primjer Bosne i vidimo da to ne funkcioniše. Ustvari, puno se govori o tome da ova nova faza sukoba i napetosti može biti iskorištena u različitim dijelovima svijeta. Puno je bilo razgovora o tome šta se kod vas dešava i da li će Dodik proglasiti nezavisnost od BiH, da li će država funkcionisati ili ne", rekao je Ljubka.

Na pitanje koliko je zapravo ukrajinsko pitanje prešlo regionalne okvire, sve pojašnjava slikovitim primjerom.

"Kada Kina zbog Tajvana ili Dodik imaju sve gotovo za svoj plan, oni traže priliku, jedan zgodan trenutak kada će napraviti to što žele. Taj dan će biti kada počne velika agresija Rusije na Ukrajinu, jer će tada biti fokus svijeta na ovom dijelu, u ovoj mutnoj vodi i magli. Zbog toga ova kriza može da bude iskorištena u različitim dijelovima svijeta i Evrope, pa i u Bosni", jasan je.

Historija Ukrajine se i dalje piše

Na kraju razgovora dotakli smo se i teme budućnosti Ukrajine, separatističkih teritorija, ali i odnosa ove države s Rusijom. Između ostalog, Ljubka naglašava kako se historija Ukrajine još uvijek piše te da su neke stvari nakon 2014. godine ostale trajno promijenjene.

"Kada govorimo o historiji, historija Ukrajine se piše. To nije dovršena stvar. Za ovih osam godina, što se tiče građenja političke nacije, izgrađeno je više nego za 100 godina prije toga. Ovaj rat mobilizira i u ovom je ratu puno ljudi promijenilo svoje stavove. Kada pričamo o tome što se događa, ljudi koji su se rodili poslije aneksije Krima, oni su pošli u školu. To je antiruska generacija. Nemamo više izbora. Putin može da umre ili da se promijeni vlast, ali mi smo antiruska generacija i to će trajati godinama i poslije nas", ističe pisac.

Na pitanje smatra li da je opasnost od sukoba velika, Ljubka naglašava da postoji nekoliko stvari zbog kojih je u stanju straha i napetosti.

"Vidim da iz ovog sukoba nema normalnog izlaza. Kada je Putin dao ultimatum Zapadu, on je iznio toliko visok stav da nije moguće da se vrati u Rusiju bez ičega. Bojim se jer Putin mora nešto pokazati i zbog toga mislim da je scenarij pesimističan. Što se tiče naše države, mislim da Ukrajinu nije moguće okupirati. Ukrajina će postojati i to je logično. Ako Putin ne padne s vlasti ili ne umre, mislim da će ovaj konflikt s Krimom i Donbasom biti tamo gdje je sada, jer je to zamrznuti sukob i on odgovara Rusiji, ali i Zapadu", rekao je Ljubka.

Također, naglašava kako većina ljudi ne želi vraćanje Donbasa koji će imati pravo veta ili mogućnosti blokiranja cijele države.

"Mislim da će ovo stanje trajati dok ne dođe proruska vlast u Ukrajini, što matematički nije moguće, ili dok se ne promijeni vlast u Rusiji. Kad razgovaramo na kafi, mi čekamo da Putin umre i da se poslije njega dogovorimo. Ljudi misle da nije moguće da su Rusi manijakalne ubice. Ljudi misle da je to Putin koji je na neki način kao Staljin i da poslije smrti Putina možda može biti realnije da se nekako dogovorimo", ističe pisac.

U zaključku razgovora za Klix.ba Ljubka ističe kako se i pored takvih nadanja nikada ne zna ko će doći nakon Vladimira Vladimiroviča Putina.

"U Rusiji je situacija takva da nema izbora i ne vidim nekoga ko bi bio normalan i politički zdrav s demokratskim stavom. Mislim da čekamo da Putin umre i to je želja i mašta Ukrajinaca, jer vjerujemo da će se tada sve promijeniti i da će ponovo biti mir. Međutim, to nije bajka i zbog toga to neće biti tako lako. Problem nije samo u Putinu. Čekamo, nema izlaza normalnog i predvidljivog. Ovo je mutna voda u kojoj puno igrača peca ribu. Međutim, ta riba je ukrajinska i svi imaju nešto od toga, ali mi ostajemo bez nje", zaključio je na kraju razgovora za Klix.ba ukrajinski pisac Andrij Ljubka.