Umijeće diplomatije: Kako je Čile završio u svjetskom vrhu po broju vakcinisanih građana
Ova južnoamerička država je proces vakcinacije započela u decembru prošle godine s tim što je masovna vakcinacija stanovništva počela nešto kasnije, početkom februara 2021. godine.
Do danas je Čile uspio vakcinisati više od 18 posto stanovništva, što ga svrstava u sami svjetski vrh, uz Izrael, Ujedinjene Arapske Emirate i Veliku Britaniju. Poređenja radi, jedina država iz Južne Amerike koja se pored Čilea nalazi na listi jeste Brazil koji je do sada vakcinisao oko 3 posto stanovništva.
Čile, u odnosu na druge zemlje, nema pretjerano veliki broj stanovnika (oko 19 miliona) što je državi znatno olakšalo samo planiranje procesa vakcinacije. Međutim, svjedoci smo kako i države s manjim brojem stanovnika imaju poteškoće u procesu vakcinacije. Neke, poput naše države, koja trenutno ima oko tri miliona stanovnika, trenutno imaju problem i s početkom ovog procesa.
Priprema je pola uspjeha
Čile je, iako spada među najbogatije zemlje Latinske Amerike te je član Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), i dalje daleko od države za koju možemo reći da ima perfektno društveno uređenje. To su pokazali i brojni masovni protesti krajem 2019. godine, kada su zbog socijalne i ekonomske krize brojni građani izašli na ulice čileanskih gradova. Koliko su protesti zapravo odjeknuli Latinskom Amerikom dovoljno govori i podatak da su ih brojni mediji definirali kao najmasovnije nakon ere Pinocheta.
Nezadovoljstvo građana prouzrokovalo je i dramatičan pad popularnosti predsjednika Čilea Sebastiana Pinere. Početak 2020. godine i pandemija koronavirusa dodatno je produbila jaz između stanovnika, a rastom broja novozaraženih raslo je i nezadovoljstvo građana načinom upravljanja i ponašanjem vlasti u kriznom periodu.
Nezadovoljstvo građana bilo je jasan znak za Pineru da mora doći do dramatične promjene u pristupu pandemiji. Prve priče o nabavci vakcina u Čileu su počele još sredinom prošle godine.
Umjesto priče o bogatoj zemlji Čile je na određeni način potencirao probleme u državi, što je omogućilo drugačiju poziciju u pregovorima i spuštanje cijena vakcina koje su ranije utvrdile farmaceutske kompanije. To se naročito odnosilo na cijene vakcina kompanije AstraZeneca, koje su čileanske vlasti nakon niza pregovora uspjele prilagoditi svom budžetu.
Diplomatija služi svrsi
Pored spuštanja cijene, uspješnost ove južnoameričke države znatno je ovisila i o pregovaračkim sposobnostima političara koji su činili svojevrsni krizni štab. U njemu su se nalazili predsjednik Sebastian Pinera, ministar vanjskih poslova te ključni pregovarač Rodrigo Yanez koji je učestovao u direktnim pregovorima sa svim proizvođačima vakcina.
Prve veće doze vakcina u Čile su stigle iz Kine, a za njih je pored Yaneza, koji je rješavao administrativne procedure, uveliko zaslužan predsjednik Pinera. On je još polovinom prošle godine obavio niz razgovora s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom kako bi ubrzao proceduru nabavke vakcina. Kineske vakcine tada još nisu imale dozvolu za upotrebu, ali Pinera je u tom trenutku napravio fantastičan diplomatski potez.
Uz dogovor s Kinom, Pinera je ovlastio cijenjeni čileanski Papinski univerzitet da učestvuje u kliničkim ispitivanjima kineske vakcine Sinopharm. Zauzvrat, Kina je znala cijeniti povjerenje čileanskih zvaničnika te je ono nagrađeno nižom cijenom vakcina i višemilionskim dozama koje pristižu u Čile.
Na sličan način, uz pomoć veza i više od 30 potpisanih ugovora, Čile je do sada osigurao više od 10 miliona doza vakcina iz Kine, 10 miliona Pfizerovih vakcina te 2,8 miliona iz COVAX sistema. Država je kasnije postigla sporazume i s kompanijom Johnson & Johnson te AstraZenecom, a u pregovorima je direktno učestvovao ambasador Čilea u Velikoj Britaniji.
"Prošle godine bili smo u neizvjesnom scenariju, jer nismo znali kada će vakcine biti odobrene. Nije bilo odobrenja, a laboratorije su tek počele proizvodnju. Međutim, pokušali smo smanjiti rizik te smo sa Sinovacom sarađivali gotovo na sedmičnom nivou. Čak smo kontaktirali i nekoliko puta na dnevnom nivou kako bismo se uvjerili u proces izrade i odobravanja ove vakcine. Ponekad se ovakav pristup isplati, a nama se definitivno isplatio", objasnio je Yanez.
Primarna zaštita igra veliku ulogu
Osim diplomatske pobjede koju Čile duguje slobodoumnom pristupu trgovini i apsolutnom ignoriranju gepolitičkih igara koje su trenutno prisutne na svjetskoj sceni, veliku ulogu u uspjehu ima i čileanski zdravstveni sistem koji i dalje veliku pažnju posvećuje primarnoj zdravstvenoj zaštiti, uprkos brojnim privatnim klinikama. Također, država je od ranije imala dovoljno iskustva s procesom masovne imunizacije, za što su planovi ustanovljeni još u 20. stoljeću.
S obzirom na konfiguraciju terena i nepristupačne dijelove zemlje u kojima živi određeni procenat stanovništva, Čile je organizirao proces vakcinacije na svakom dostupnom mjestu, što je podrazumijevalo otvaranje vakcinacijskih punktova na stadionima, fakultetima, ali i u tržnim centrima. Rezultat toga jeste raspoloživih 1.300 centara za vakcinaciju širom države.
"Jedno je kupiti vakcine, a sasvim drugo pravilno ih distribuirati. To se zove logistika. Čile je otvorio centre za vakcinaciju na strateški bitnim mjestima koja su bila blizu ljudi, što je omogućilo manje stvaranje gužvi. Čile je također ostavio politiku po strani. Političari su shvatili da je koronavirus neprijatelj svih te su se okrenuli zajedničkom cilju stavljanja pandemije pod kontrolu", rekao je u razgovoru za CNN Elmer Huerta, stručnjak za javno zdravlje u Čileu.
Uprkos činjenici da su smješteni na području Južne Amerike, diplomatskim vezama i otvorenim pristupom Čile je u procesu vakcinacije nadmašio i brojne zemlje Evropske unije koje, bar teoretski, slove za uređenije i znatno naprednije sisteme.
Čile ima plan da do polovine 2021. godine vakciniše 80 posto stanovništva te tako dostigne kolektivni imunitet. Iako u ovom trenutku imaju više od 30 miliona osiguranih doza, marljivi čileanski zvaničnici i dalje vrše pregovorore s farmaceutskim kompanijama kako bi osigurali dodatne doze vakcina ukoliko do sada potpisani ugovori ne budu u potpunosti ispoštovani.
Samim tim, država odnosno njeni stanovnici ni u jednom trenutku neće ostati bez vakcina, a proces će teći bez pretjerano velikih problema, što svakako na kraju i jeste svrha procesa vakcinacije.
Prepoznajete li koje sarajevsko naselje je na fotografiji snimljenoj davne 1954. godine?
