UNIFIL kao definitivna tačka pucanja: Potpuni krah klimavog poretka ili prvo "No pasaran" za Netanyahua
Od 7. oktobra 2023. godine, kada je i zvanično počeo intenzivniji sukob Hamasa i izraelske vojske, gotovo paralelno počela je i izraelska bitka za narativ kako je UNRWA, agencija Ujedinjenih nacija koja na tlu Palestine egzistira od 1949. godine, jedna od onih koja direktno učestvuje u sukobu i čiji su zvaničnici ujedno i ljudi koji aktivno participiraju u vojnim aktivnostima Hamasa.
Gotovo cijelu godinu, izraelski propagandisti u službi radikalne desničarske vlade Benjamina Netanyahua posvetili su upravo dokazivanju toga da je UNRWA direktni učesnik sukoba te da su Ujedinjene nacije apsolutno zakazale u podršci Izraelu. Paralelno s propagandnim aktivnostima na domaćem terenu, Izrael je sličnu taktiku koristio i u New Yorku, tačnije sjedištu Ujedinjenih nacija gdje je ambasador Izraela pri UN-u gotovo svakodnevno držao govore i pokušavao dokazati povezanost UNRWA-e i Hamasa.
Uprkos žestokom informacijskom ratu koji je Izrael vodio protiv UNRWA-e, ova organizacija uspjela je u određenoj mjeri amortizovati udarce Tel Aviva te je uz brojne dokaze koji su objavljeni i na zvaničnoj stranici UN-a, dodatno pojasnila svoju ulogu i napravila jasnu distancu od bilo kakve saradnje s Hamasom.
"Od 2022. godine, 66 istraga, od 30.000 zaposlenih širom UNRWA , a ne samo u Gazi , razmatralo je niz navodnih kršenja neutralnosti , uključujući navodnu podršku Hamasu i drugim grupama. Neke od ovih istraga su još u toku. Šezdeset i šest slučajeva od 30.000 zaposlenih, od kojih svi nisu potkrijepljeni, je samo 0,22 posto. Nema apsolutno nikakvog osnova za opis da je 'institucija u cjelini' 'potpuno infiltrirana'", naveli su tada.
Naravno, posljedice za rad UNRWA-e u na području Gaze i Zapadne obale i dalje su itekako vidljive. Brojne države uskratile su finansijsku pomoć, a UNRWA se našla na brisanom prostoru koji i dalje može dovesti do njenog potpunog kraha i potopa na području gdje je djelovanje itekako potrebno.
Potpuno odbacivanje Guterresa
Ipak, djelovanje Izraela protiv UNRWA-e u Gazi, očigledno je bilo samo uvod za ono što je uslijedilo u Libanu, a što samu međunarodnu zajednicu stavlja vjerovatno pred jedan od najvećih ispita u posljednjih nekoliko decenija.
Aktivnosti Ujedinjenih nacija širom svijeta svakako da su obilježene brojnim kontroverzama. Upravo i sama Bosna i Hercegovina spada među države gdje su te kontroverze itekako došle do izražaja, a naročito 1995. godine tokom genocida koji je izvršen na području Srebrenice. Kroz historiju vjerovatno ne postoji niti jedan sukob u kojem UN bar u određenom segmentu nije postavljen na stub srama i to je, koliko god bilo teško priznati, u sve složenijim geopolitičkim prilikama, donekle i očekivano.
Međutim, ono što se posljednjih sedmica dešava u Libanu pa i na Bliskom istoku generalno, jasno pokazuje kako je opstanak Ujedinjenih nacija u ovom obliku, formatu i načinu donošenja i poštivanja odluka u potpunosti doveden u pitanje, prvenstveno izraelskim akcijama koje se mogu okarakterisati, sada bez ikakvog uzdržavanja, potpuno bez presedana.
Iako historija UN-a pamti brojne nesuglasice, izraelski odnos prema generalnom sekretaru je nešto što teško može stati u isti koš sa incidentima koji su se događali u višedecenijskoj historiji UN-a.
Izraelski ministar vanjskih poslova proglasio je Antonija Guterresa personom non grata te mu je zabranio ulazak u Izrael.
"Guterres može nastaviti tražiti podršku od zemalja članica UN-a, ali se odluka neće promijeniti", rekao je šef izraelske diplomatije Israel Katz.
Od 7. oktobra 2023. godine, to je bio drugi prst koji je izraelska vlast direktno gurnula u oči međunarodne zajednice.
Ni u ovom slučaju, Antonio Guterres, kao alfa i omega UN-a i čovjek koji vodi donkihotovsku borbu u složenim geopolitičkim prilikama, nije uspio dobiti podršku svih zemalja. Ukupno 107 članica UN-a, uključujući i BiH, stalo je uz genseka UN-a, ali svakako da mnogo više brinu one zemlje koje prešutno odobravaju jedan od najotvorenijih izljeva izraelske bahatosti na diplomatskoj sceni.
UNIFIL kao crvena linija
Ukoliko se posmatra političko djelovanje Benjamina Netanyahua i prodavanje duše đavolu, tačnije izraelskim desničarima zarad očuvanja vlasti i spašavanja vlastitog političkog života, potpuno je još 2022. godine bilo jasno kako je nova vlast spremna apsolutno na sve pa i na gaženje svih principa na kojima se zasniva kakav-takav međunarodni poredak.
Uprkos brojnim izazovima s kojima se izraelska vojska susreće te direktnom prijetnjom od Irana koja se pokazala i na djelu, kvazisuperiornost koja i dalje predstavlja političku misao vodilju izraelskog rukovodstva, a koja po svemu ima i rasistička utemeljenja, očigledno izraelskoj vlasti i dalje služi kao gorivo za okršaj sa svim onim što Ujedinjene nacije predstavljaju u svijetu.
Tako je, od ulaska izraelskih trupa u Liban i bombardovanja Bejruta, na red stigao i UNIFIL, UN-ova organizacija koja se od 1978. godine nalazi na teritoriji južnog dijela Libana i koja je, prema mandatu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija zadužena za nekoliko stvari.
-
Povlačenje izraelske vojske iz Libana
-
Obnova međunarodnog mira i sigurnosti
-
Pomoć libanskoj vlasti da obnovi efektivnu vlast u oblasti južnog Libana
U trenucima kada je UNIFIL započeo svoj mandat na teritoriji Libana, politička i vojna situacija u zemlji bila je znatno drugačija nego u godinama koje su dolazile.
Četiri godine od uspostavljanja UNIFIL-a uslijedila je izraelska invazija na Liban, a iz nje se "rodio" i Hezbolah, organizacija koja je, u međuvremenu, postala itekako relevantan politički i vojni faktor u Libanu. Libanu čija je centralna vlast, uslijed brojnih podjela, uprkos trudu i utjecaju brojnih stranih faktora, do danas ostala oličenje sistema kojeg sekunde dijele od potpune katastrofe.
"Liban je stalno zarobljen u pregovorima i građenju kompromisa između suparničkih političkih formacija koje koriste pregovore i političke manevre kako bi postigle svoje kratkoročne ciljeve i očuvale svoje sektaške interese", rekao je 2021. godine u razgovoru za Klix.ba libanski profesor Karim El Mufti.
U takvoj podjeli, neminovno je došlo i do promjene u tumačenju mandata UNIFIL-a i njegove uloge na jugu Libana. To se naročito odnosi na 2006. godinu kada je donesena tzv. Rezolucija 1701 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, a u kojoj se navodi nekoliko tačaka.
One koje su najvažnije jesu povlačenje izraelske vojske s područja južnog Libana, razoružavanje Hezbolaha te davanje mandata UNIFIL-u i libanskoj vojsci da kontrolišu teritoriju južnog Libana te poštovanje tzv. Plave linije, odnosno linije povlačenja gdje se upravo ovih dana vode i velike borbe.
Kontekst koji je vladao 2006. godine kako u vojnom tako i u političkom smislu tokom usvajanja Rezolucije, potpuno je drugačiji od onog koji odgovara stvarnom stanju stvari kako u Izraelu tako i u Libanu. Hezbolah je postao ubjedljivo najjača vojna organizacija u Libanu, a izraelsko rukovodstvo potpuno je kompromitiralo svoj ugled i položaj unutar Ujedinjenih nacija nizom odluka koje su donijeli ranije, a koje su ranije i navedene.
Međutim, ono što u svemu tome predstavlja mnogo veći problem jeste i to što je Izrael, sudeći po svemu, odlučan da se sa UNIFIL-om obračuna na sličan način kao i sa drugim UN tijelima na području Bliskog istoka.
Ono što u tome može predstavljati problem je i to što bi dalja konfrontacija s UNIFIL-om mogla zaista predstavljati prekretnicu.
Više od 10.000 vojnika koji se nalaze unutar UNIFIL misije, baš poput osoblja UNRWA-e u Gazi, posljednjih nekoliko dana se našlo pod žestokim optužbama izraelske vlade, a premijer ove zemlje ponovio je oprobanu taktiku te je UNIFIL izjednačio sa Hezbolahom.
"Izrael ima svako pravo da se brani od Hezbolaha i nastavit će to činiti. Najbolji način da se osoblje UNIFIL-a bude sigurno jeste da poslušaju zahtjev Izraela i da se privremeno sklone s puta", rekao je Netanyahu.
U "slučaju UNRWA" pokazalo se kako je većina zemalja spremna da, uslijed brojnih utjecaja, okrene leđa jednoj organizaciji koja decenijama radi pod okriljem Ujedinjenih nacija. Taj potez, danas se pojedinim zemljama zapadne političke orijentacije vratio poput bumeranga.
Na stotine vojnika iz Italije, Španije, Francuske, Irske, Srbije pa i brojnih drugih zemalja našlo se pod direktnom prijetnjom vojske koja je svojim ranijim potezima jasno poručila kako će u potpunosti ignorisati međunarodni poredak kako bi ostvarila svoje ciljeve.
Uprkos tome što je podrška Izraelu među zapadnim zemljama i dalje većinski zastupljena, potpuno je jasno iz posljednjih izjava koje dolaze iz Rima, Pariza i drugih centara moći kako je pitanje UNIFIL-a upalilo brojne alarme.
"Netanyahu ne smije zaboraviti da je njegova zemlja stvorena odlukom UN-a", naveo je francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Iako su zapadni zvaničnici i ranije znali u javnost iznijeti izjave kojima se žestoko kritikuju izraelske vlasti, nove poruke koje se upućuju Tel Avivu dobile su dodatnu težinu i jasno pokazuju kako je UNIFIL i definitivno crvena linija nešto drugačije nijanse nego što je to bio slučaj ranije.
Crvena linija koja može predstavljati i konačnu potvrdu jednog od dva scenarija - konačnog kraha međunarodne zajednice ili prvog kontraudara koji bi za Benjamina Netanyahua mogao predstavljati početak turbulentnog perioda koji bi ga mogao dovesti u velike nevolje.
