Veliki broj stanovnika EU i dalje koristi mito kako bi došli do zdravstvenih usluga
Kada je riječ o državama na istoku EU, što se prije svega odnosi na Rumuniju, Bugarsku, Mađarsku i Litvaniju, izvještaj je pokazao kako je 1 od 5 stanovnika platio mito za zdravstvene usluge tokom pandemije koronavirusa.
Autori istraživanja naveli su kako ovakvi rezultati naročito zabrinjavaju ukoliko se u obzir uzme činjenica da države članice EU planiraju izdvojiti milijarde eura za oporavak nakon pandemije koronavirusa.
"Evropska unija često se doživljava kao bastion integriteta, ali ovo istraživanje pokazuje kako su brojne zemlje i dalje osjetljive na pitanja korupcije u društvu", rekli su iz organizacije Transparency International.
To se, kako navode, najviše ogleda u zdravstvenim uslugama koje su u periodu pandemije koronavirusa bile u najvećem fokusu javnosti.
"Tokom zdravstvenih kriza, korištenje ličnih veza za pristup zdravstvenim uslugama može biti jednako štetno kao i plaćanje mita. Brojni životi se mogu izgubiti zbog osoba koje koriste veze kako bi dobili vakcinu protiv koronavirusa ili se liječe 'preko reda' iako njihovo stanje ne zahtijeva brzo djelovanje", navodi se.
Kada govorimo o ostalim članicama EU čiji su stanovnici učestvovali u istraživanju, istraživanje je pokazalo da se veliki broj ljudi i dalje oslanja na lične veze prilikom pristupa zdravstvenim uslugama. Ovakvi primjeri najčešći su u Češkoj gdje je 54 posto građana odgovorilo da koriste lične veze za pristup uslugama. Nakon Češke slijedi Portugal (46 posto), te Mađarska (41 posto).
Države u kojima je najveći broj stanovnika odgovorio kako su dali mito radi korištenja zdravstvenih usluga jesu Rumunija (22 posto), Bugarska (19 posto), Mađarska (17 posto), Litvanija (17 posto) i Hrvatska (14 posto).
Upotreba mita za pristup zdravstvenoj zaštiti često se koristila i u Belgiji (10 posto anketiranih), Austriji (9 posto) i Grčkoj (9 posto).
Kipar je imao najveći udio ispitanika (65 posto) koji smatraju da su se koruptivne aktivnosti intenzivirale tokom protekle godine što je svakako povezano s brojnim aferama u ovoj državi zbog kojih je desetine kriminalaca osuđeno na dugogodišnje kazne zatvora.
Na pitanje da li smatraju da je korupcija u njihovoj vladi veliki problem, 85 posto ispitanika u Bugarskoj, Hrvatskoj, Portugalu, Italiji i Španiji odgovorilo je pozitivno. S druge strane, manje od 20 posto ispitanika u Danskoj i Finskoj mišljenja je da korupcija za njihovu zemlju veliki problem.
