Tenzije na Baltiku
57

Velikoruska retorika iz Kremlja: Tvrde da Litvanija ne bi izdržala ni dan rata, traže uporište u historiji

Piše: B. H.
NATO odavno računa na mogućnost ruske invazije na Baltik (Foto: X.com)
NATO odavno računa na mogućnost ruske invazije na Baltik (Foto: X.com)
Zamjenik predsjednika Odbora za odbranu ruske Državne dume Aleksej Žuravljov izjavio je da je, historijski gledano, Baltik ruska teritorija te da Litvanija, koja je inače dio Sjevernoatlantskog saveza, protiv ruske vojske ne bi izdržala ni jedan dan.

Litvanija bi u slučaju napada mogla zatražiti od NATO-a aktiviranje Člana 5, odnosno pomoć ostalih zemalja članica.

"Ako bismo preispitivali rezultate Drugog svjetskog rata, tada bi cijeli Baltik vjerovatno trebalo da pripada Rusiji. (...) Uključujući Vilnius, koji je od 1795. bio glavni grad Vilenske gubernije carske Rusije", izjavio je poslanik. Vilenska gubernija je pod tim nazivom bila dio carske Rusije od 1795. do 1796. godine.

Litvanska država svoje temelje ima u 13. stoljeću. Baltik je Rusija okupirala 1940. godine na osnovu tajnog sporazuma s Njemačkom o podjeli sfera utjecaja u paktu Molotov-Ribentrop. Nezavisnost su te zemlje ponovo stekle nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Žuravljov je svoju izjavu dao kao reakciju na litvanskog predsjednika Gitanasa Nausėdu, koji je u petak izrazio ljutnju zbog toga što su Rusi tiho preimenovali muzej nazvan po litvanskom piscu Kristijonasu Donelaitisu. Sada ga jednostavno nazivaju Muzej književnosti.

Prema Nausėdi, riječ je o još jednom neprihvatljivom ruskom pokušaju prekrajanja historije. "Šta će uslijediti? Paljenje knjiga?" zapitao se retorički. Rusi već, kako kaže, spaljuju knjige, i to u Ukrajini.

Litvanski predsjednik je dalje podsjetio da se ruska Kalinjingradska oblast prostire na teritoriji bivše Male Litvanije te da je potrebno očuvati kulturu Litvanaca koji su tada živjeli na tom području.

"Iako stari stanovnici Male Litvanije, koja je sada dio takozvane Kalinjingradske oblasti, odavno više ne žive, potrebno je zaštititi posljednje tragove litvanske kulture na tom području", konstatovao je predsjednik u objavi na mreži X.

"Koliko god se Rusija trudila, Karaliaučius (litvanski naziv za Kalinjingrad) nikada neće postati Kalinjingrad!" zaključio je.

Osim Žuravljova, na izjave litvanskog predsjednika reagovao je i portparol Kremlja Dmitrij Peskov, koji je lamentirao da je Nausėda svojom izjavom zapravo poručio da Litvanija polaže pravo na teritoriju Ruske Federacije.

Također je podsjetio da je Litvanija neprijateljska država prema Rusiji. "Ona je prema nama neprijateljska i, kako se ispostavlja, ima, između ostalog, teritorijalne pretenzije. (...) To opravdava sve trenutne i buduće mjere za osiguranje bezbjednosti naše države", izjavio je Peskov, a prenosi ruska državna agencija TASS.

Teritorijalne pretenzije, međutim, karakterišu upravo Rusiju. Rusija skoro tri godine napada Ukrajinu, pri čemu kontroliše gotovo 20 posto njene teritorije. Također okupira gruzijsku Južnu Osetiju i Abhaziju, kao i moldavski Pridnjestrovlje.

Kalinjingradska oblast je u kasnom srednjem vijeku bila naseljena Prusima i Baltičkim narodima. Zatim Nijemcima (posebno zapadni dio), Litvancima (cijela oblast) i Poljacima (Kalinjingrad i današnji južni pogranični dio). Oblast je pripadala Maloj Litvaniji sve do 18. stoljeća. Ruska je postala tek 1946. godine, godinu dana nakon završetka Drugog svjetskog rata. Za Rusiju, tadašnji Sovjetski Savez, oblast predstavlja ratni trofej za pobjedu u ratu protiv nacističke Njemačke.